Lagocephalus sceleratus: Otrovna riba pojavila se u Jadranu
Srebrenopruga napuhača ili Lagocephalus sceleratus jedna je od najnovijih vrsta koje su migrirale u Mediteran, samim time i u Jadran. Ne bi toliko bilo čudno, ljudi bi se radovali novim vrstama i bogatom životu u morima, međutim kada je riječ o L. sceleratus stvari nisu tako jednostavne. Ova riba prijetnja je zdravlju ljudi. Pripada invazivnim vrstama riba koje su pored svoje štetnosti iznimno prilagodljive i brzo se razmnožavaju.
Malo koja vrsta izazvala je toliku pomutnju kada se pojavila. Naime, ona nije opasna za ljude samo kad se konzumira. Ona je prirodni neprijatelj biodiverzitetu zbog svoje iznimne grabežljivosti te je štetna za ribarstvo.
Srebrenopruga napuhača pripada redu četverozupki, odnosno porodici Tetraodontidae koje na hrvatskom jeziku nazivamo jednostavno – napuhače. Sve ribe ove porodice su otrovne.
Izvorno, porodica ovih riba nalazi se oko tropskih obala Tihog oceana. Tek prije nekoliko godina, neke vrste iz ove porodice su ušle na Mediteran kroz Sueski kanal. Nedugo nakon što su se uopće pojavile, osnovale su ogromne populacije oko obala Turske, Izraela, Libanona, Grčke i Cipra. Ne zaboravimo da se u svim ovim mjestima pojavilo samo nekoliko jedinki, a zbog njihova načina života brzo su se razmnožile. Za sada su u Hrvatskoj prema dostupnim informacijama uhvaćene samo tri jedinke u tri godine. Vjerojatno da je ovaj broj nešto veći, s obzirom na to da se svi ulovi ne prijavljuju.
Jedenje mesa ove ribe je smrtonosno, a otrovna je zbog toga što sadrži tetrodotoksin (TTX) koji je toplinski stabilan i topiv u vodi, odnosno otporan na pečenje i kuhanje. TTX spada u skupinu neurotoksina. Prvi put je izoliran 1909., a izolirao ga je japanski znanstvenik Y. Tahara.
Unošenje ovog otrova u organizam uzrokuje paralizu živčanog i dišnog sustava. Najveća koncentracija otrova nalazi se u koži srebrenopruge napuhače, međutim otrov je detektiran i u ostalim tkivima.
Simptomi trovanja kreću se od blagog gastrointestinalnog poremećaja pa sve do parestezije s postupnom paralizom mišića, disfagije (otežanog gutanja) i zatajenja dišnog sustava te aritmije koja je u većini slučajeva fatalna. Protuotrov ne postoji, a najveći broj slučajeva hospitalizacije zabilježen je u Kini, Japanu, Indiji i Tajvanu gdje se ribe napuhače tradicionalno pripremaju za jelo ali samo od strane licenciranih kuhara koji imaju potrebnu podlogu za to. Na području Mediterana statistike su nešto drugačije, a broj smrti koje su nastupile trovanjem mnogo je veći. Jedna od najnovijih pojava trovanja ovom ribom je iz 2013., kada je hospitalizirana cijela posada tankera pored otoka Krete.
Populacija napuhača u Mediteranu raste, a samim time i rizik od trovanja zbog toga što ljudi nisu upućeni u opasnost.
Prvi slučaj pronalaska ove ribe u Hrvatskoj bio je u dubrovačkom akvatoriju kod otoka Jakljana 2012. Prošle zime uhvaćena je u Tribunju, a ove godine ponovno je posjetila područje Dubrovnika.
Biolozi pretpostavljaju kako će populacija ove ribe rasti i upozoravaju da ni pod kojim uvjetom ne smijete jesti njezino meso.
Ako se kojim slučajem dogodi da ju vidite ili uhvatite, obavezo se javite Institutu za oceanografiju i ribarstvo na njihovoj facebook stranici ili na mail office@izor.hr
Znanstvenike iz IZOR-a možete kontaktirati i na broj telefona: +(385) (21) 408000
Pogledajte i galeriju slika kako biste lakše prepoznali ovu životinju ukoliko na nju naiđete.
Znanstvena panorama 