Nafta u Jadranu: Da ili ne?

Posted on Updated on

pollution12-oil-covered-crab_16642_600x450Pitanje istraživanja nafte u Jadranskom moru jedna je od gorućih tema u posljednje vrijeme. Niti jedna racionalna osoba neće prihvatiti bušenje kao opciju ukoliko je upoznata sa problemima koji se mogu izroditi iz toga.

Dok se svaka moderna i ekološki osviještena zemlja okreće obnovljivim izvorima energije, ulaže u znanost i načine kako zaštiti ionako ugroženi ekosustav, Hrvatska i u tome zaostaje. Ulaganja u znanost se iz dana u dan sve više smanjuju, a rizičnim potezima poput istraživanja naftnih bušotina daju se raširene ruke.

Naravno, mnogi zagovornici i teoretičari pozitivnih strana istraživanja nafte u našemu moru pomamili su se za novcima koje bi im potencijalna nafta donijela. Međutim, razumije li itko od njih kolika bi bila šteta koju bi nešto takvo vuklo za sobom? Kojim novcem bi se moglo platiti uništenje jednog od najljepših mora na svijetu i njegovog bogatog života? Ljudska vrsta već je dovoljno učinila na ubrzanju izumiranja mnogih biljnih i životinjskih vrsta zbog svojih sebičnih poriva i glađu za materijalnim, ne shvaćajući da mi danas nismo jedini vlasnici Zemlje. Definitivno je mnogima potreban odmak od antropocentričnog pogleda na svijet. Dugački procesi evolucije i njezini usponi i padovi jednako su šibali sve živuće vrste na planeti Zemlji – jedinom mjestu na kojemu je za sada moguć (poznat) život. Mi kao ni ostali pripadnici živog svijeta drugog doma nemamo. Samim time nemamo ga pravo ni uništiti.

Provjerimo onda koji su razlozi protiv istraživanja i  izvlačenja nafte iz Jadrana.

Katastrofe koje izazivaju nesreće na naftnim platformama u moru mnogo su uočljivije od onih koje se dogode na kopnu. Ne događaju se često, to je istina ali razmjeri katastrofe koje poprimi svaka takva nesreća ravni su apokaliptičnim scenarijima iz SF filmova. Možda običan promatrač to ne može uočiti istoga dana kada se nesreća dogodi, možda ne može za mjesec dana ili nekoliko godina, međutim, za biologe i ekologe to je itekako primjetno onoga trenutka kada se dio nafte izlije u more, a da se ne govori  o dugoročnim posljedicama.

Sirova nafta koja se izlije u more i direktno dođe u kontakt sa životinjama, odmah pokazuje štetnu stranu. Krzna morskih sisavaca gube izolacijsku sposobnost, perje ptica postaje nerepelentno čime su ove životinje izložene štetnim tvarima iz okoliša. Za krznene sisavce i ptice ovo je od velike važnosti za opstanak, nafta na njihovom pokrovnom sustavu znači nemogućnost odbijanja i izolacije od hladne vode, što znači smrt od hipotermije. Mnoge će životinje pokušati svojim urođenim i naučenim djelovanjem očistiti svoje krzno  što nerijetko rezultira inhalacijom štetnih spojeva i opet vodi ka smrti.

Najosjetljiviji na naftu u svom ekosustavu su planktoni, ličinke i jajašca riba i mekušaca. Odrasle ribe i mekušci ne moraju odmah doći u kontakt s naftom, međutim onda kada dođu to utječe na njihov rast, reprodukcijski sustav i prehrambene navike. Ugibanje velike količine ličinki i jajašaca rezultirat će smanjenjem populacije, a smanjenje populacije vodit će do nedostatka hrane za neke druge populacije koje se njima hrane.

Naravno, opseg katastrofe koju će izazvati izlijevanje nafte ovisi o tipu i količini nafte koja se izlije. Većina od tih vrsta nafte ima gustoću manju od vode što uzrokuje njezino plutanje na površini te se u tankom sloju širi površinom. Nakon što se jednom nađe u vodi, nafta prolazi kroz različite promjene, a to je proces koji zahvaća fizičke, kemijske i biološke promjene.

Govori se naširoko o nekakvim visokim sigurnosnim standardima, o iznimnom oprezu i kvalitetnom načinu rada da bi se umirilo ljude kada je u pitanju istraživanje nafte. Vjeruje li netko doista u to? Ljudi do današnjeg dana nisu uspjeli razviti tako visoke sigurnosne standarde da bi se borili s prirodom, ne mogu nikada biti dovoljno oprezni ni uspješni u savladavanju sila prirode. Pa nabrojimo neke katastrofe u kojima su ljudi mislili da su nadmašili prirodu.

Izlijevanje nafte iz Exxon Valdeza: U ožujku 1989. došlo je do izlijevanja sirove nafte iz tankera Exxon Valdez u zaljevu Princ William na Aljaski. Ovo je jedna od najvećih katastrofa koje su izazvali ljudi, a koja je imala ogromne kratkoročne i dugoročne posljedice na okoliš. Neposredni učinci katastrofe bili su pomor stotina tisuća ptica, oko 3 tisuće vidra, 300 tuljana, te nepoznat broj haringi i lososa.

Izljev nafte u Meksičkom zaljevu: 2010. godine  dogodio se katastrofalan tromjesečni izljev nafte, a ogromna naftna mrlja oko mjesec dana se nezaustavljivo širila oceanom. Uzrok ove katastrofe je bila erupcija nafte  koja je nastala nakon puknuća i eksplozije naftne platforme. Procjene su govorile o dnevnom izlijevanju nafte u rasponu od 760 tisuća pa do nekoliko milijuna litara. Zagađeno je 6 tisuća četvornih metara morske površine.

Nesreća tankera Amoco Cadiz: Nakon što se nasukao 1978., tanker Amoco Cadiz u more je ispustio 220 tisuća tona nafte. Rezultat ovog izlijevanja nafte bio je nevjerojatno poguban po životinje i biljke koje su živjele u moru i pored obala 200 kilometara zagađenog dijela Bretanije u Francuskoj.

Sedeco 135 F – Nesreća na naftnoj platformi u Meksiku, u more je oslobođeno 3, 5 milijuna barela nafte.

Ekofisk Bravo – nesreća na naftnoj platformi u Norveškoj, u more je oslobođeno 202 tisuće barela nafte.

Pemex – Nesreća na naftnoj platformi u Meksiku, godinu dana u more se izlijevalo oko 30 tisuća barela nafte na dan.

Ovo su samo neke od nesreća koje su uključivale izlijevanje nafte u more, a posljedice ovih katastrofa su nemjerljive. Naravno, velike površine mora koje su bile zahvaćene ovim zagađenjem do danas se nisu oporavile, čak  ni kada je riječ o nesrećama koje su se dogodile prije 20ak godina.

Ljudi svakodnevno pridonose izumiranju mnogih vrsta koje su neophodne za održavanje biodiverziteta. Međutim, mnoštvo onih koji se bore za novac koji bi dobili od eventualne nafte ne razmišljaju o tome jer njima nije bitno ništa osim njih samih. Zahvaljujući prirodi opstali smo i postali ovo što jesmo, s obzirom na našu nešto uzvišeniju inteligenciju u odnosu na ostale životinje, imamo dužnost zaštititi ih. Zemlja ne pripada samo ljudima. Nadajmo se kako neće biti previše kasno kada ljudi shvate da bez čistoga mora, kopna i zraka ni mi nemamo šanse preživjeti.

Razmislimo, želimo li ovo…

….zamijeniti ovim:

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s