Što je spoznajna razlika između ljudi i drugih životinja?

Posted on Updated on

izvor: Science Daily 

Meet Chimpanzee Enos
Meet Chimpanzee Enos (Photo credit: NASA on The Commons)

Znanstvenik sa Harvardskog sveučilišta sintetizirao je četiri  ključne razlike između spoznaje ljudi i životinja i stvorio hipotezu o tome što točno razlikuje ljudsku i životinjsku misao.

Po prvi put, u svom novom radu, predstavljenom na sastanku Američkog udruženja za promicanje znanosti, dr. Marc Hauser, profesor psihologije, biološke antropologije, organske i evolucijske biologije na Harvardu, predstavio je svoju teoriju „ljudskosti“, o faktorima koji čine ljudske spoznaje posebnima. On predstavlja četiri razvojna mehanizma ljudske misli koje nam daju pristup širokom rasponu informacija i sposobnosti pronalaženja kreativnih rješenja za nove probleme na temelju pristupa tim informacijama.

„Životinje posjeduju mnoge građevne blokove koji čine ljudsku misao, ali paradoksalno, postoji velika kognitivna neusklađenost između ljudi i životinja.“, kaže Hauser „Tragajući za ključnim razlikama u kognitivnim sposobnostima , nalazimo elemente spoznaje koji su svojstveni isključivo ljudima. Izazov je utvrditi koje elemente ljudi i životinje dijele, koji su jedinstveni i kako se ti sustavi usklađuju i suprotstavljaju jedni drugima.“

Nedavno su znanstvenici otkrili da neke životinje razmišljaju na način za koji se smatralo da je svojstven samo ljudima. Na primjer, neke životinje imaju  epizodnu memoriju, odnosno ne-jezičnu matematičku sposobnost  i kapacitet za snalaženje u prostoru pomoću prirodnih obilježja.  Kako bilo, usprkos ovim očitim sličnostima, velika spoznajna razlika i dalje ostaje između ljudi i ostalih životinja.

Dr. Hauser je hipotetski predstavio četiri elementa koja razlikuju ljudsku moć spoznaje od drugih životinja i pokušao objasniti kako ti kapaciteti čine ljudske misli jedinstvenima.

Ove četiri komponente ljudskog mišljenja su kombiniranje i rekombiniranje  različitih  vrsta informacija i znanja kako bi stekli novo razumijevanje; primjenjivanje istog pravila  ili korištenje rješenja jednog problema  za drugi i za nove situacije, za stvaranje jednostavno razumljivih  i reprezentativnih simbola; odvajanje načina razmišljanja od sirovih i osjetilnih perceptivnih spoznaja.

Raniji su znanstvenici na sposobnost korištenja oruđa gledali kao na posebnu ljudsku osobinu, ali se pokazalo da neke životinje, kao čimpanze, koriste jednostavne alate. Bitno je, međutim, kako ljudi koriste alate u odnosu na druge životinje. Dok životinjski alati imaju samo jednu funkciju, niti jedna od njih ne  izrađuje alat s više funkcija.  U stvari, Hauser kaže da ta sposobnost da se kombiniraju  materijali i misaoni procesi i jeste jedna od ključnih stvari koje odlikuju ljudsko razmišljanje.

Prema Hauseru, životinje različite od ljudi imaju inteligenciju poput laserskih zraka, u kojoj se određeno rješenje koristi za rješavanje određenog problema. Međutim, ta rješenja ne mogu se primijeniti na nove situacije  ili za rješavanje drugačijih vrsta problema. Nasuprot tim „laserskim zrakama“, ljudska inteligencija je poput „reflektora“ i omogućava da koristimo misaone procese na nove načine i primjenjujemo jedno rješenje za više različitih problema u različitim situacijama.

„Za ljudska bića te kognitivne sposobnosti možda su otvorile druge putove evolucije koji nisu iskorišteni kod drugih životinja, a takva evolucija mozga je temelj na kojemu je izgrađena kulturalna evolucija“ kaže Hauser.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s