Postoji li vanzemaljski život? (1. dio)

Posted on Updated on

ThreeGreysŽivot se može pronaći u svakom kutku i pukotini našeg planeta Zemlje. Skačući, leteći, plivajući, puzeći, gmižući, hodajući ili trčeći organizmi pojavljuju se, izumiru i zamjenjuju novim, naprednijim novim generacijama naprednijih vrsta. Postoje li bilo kakva slične vrste ili organizmi negdje drugdje u svemiru, jedno je od najprimamljivijih i najintrigantnijih pitanja u znanosti. S obzirom na veličinu (bolje rečeno beskonačnost svemira)  te nebrojenih zvijezda i planeta koje se u njemu nalaze, šanse više idu  u prilog odgovoru da život postoji negdje izvan Zemlje.

„Mi smo ovdje i načinjeni smo od svemirske prašine. Dakle, donekle je moguće da postoje i drugi oblici života negdje drugdje.“, rekao je Jill Tarter  direktor centra za istraživanje SETI u Kaliforniji, parafrazirajući poznatog znanstvenika Carla Sagana.

No, danas se znanstvenici nadaju da će otkriti nešto više što će ići u prilog izvanzemaljskom životu, osim pukih statističkih šansi. Možda  i više nego u bilo kojem dijelu povijesti, znanstvenici su danas optimističniji da život izvan Zemlje postoji, te da se potvrda o tome može pronaći. Ali da se vratimo na začetnika istraživačkog projekta o izvanzemaljskom životu, Carla Sagana, izvanredne tvrdnje zahtijevaju izvanredne dokaze.

Nada znanstvenika probuđena je nedavnim otkrićima planeta izvan sunčevog sustava za koje se čini da bi mogli pogodovati razvoju života.

„Saznali smo mnogo više o životu općenito, posebno o životu mikroba, tako da moramo proširiti našu definiciju života i shvatiti da on može postojati u nekim okruženjima koja su ljudima veoma neprijateljska.“  Kazala je Diana Northup, biolog na Sveučilištu u Novom Meksiku.

Znanstvenici su otkrili mikrobe koji su otporni na visoke razine hladnoće, topline, soli, kiselosti i zračenja koji bi ljude ubili. Neki od ovih takozvanih „ekstremofila“ pronađeni su kako uspješno egzistiraju u potpunom mraku, u sasušenim pustinjama ili čak kilometrima ispod površine tla. Svi ovi pronalasci dobra su vijest za astrobiologe koji sanjaju o pronalasku života u svemiru. Za mnoge ekstremne uvjete na našem planetu mislilo se i da su norma za ostale planete. Zemljine pustinje, na primjer, imaju ekvivalente na suhom, prašnjavom Marsu. Saturnov mjesec Titan je svijet vijugavih rijeka i jezera, a ispod ledene kore drugog Saturnovog mjeseca – Enceladusa – možda leže okruženja nalik ledenim oceanima dubine promjera Zemlje.

Astrobiolozi su ohrabreni zbog iznimno bogate serije novih planeta otkrivenih izvan našeg solarnog sustava.  Od 1995. kada su astronomi uočili prvi planet u orbiti oko druge normalne zvijezde, broj ekstrasolarnih planeta, odnosno egzoplaneta popeo se na više od 200.

Većina egzoplaneta spada u goleme, plinovite divove koji se izrazito brzo okreću. Većina ih također orbitira u blizini svoje zvijezde te su nepogodni za život.

Ipak, neki egzoplaneti su čudesno nalik Zemlji.  Znanstvenici su nedavno uočili jedan planet udaljen samo 20.5 svjetlosnih godina koji se nalazi unutar nastanjive zone svog zvjezdanog područja, gdje postoji tekuća voda što bi značilo da možda postoji i život.  Kasnije je otkriveno da je ovaj planet previše vruć za život, ali je pronađen drugi planet u istoj galaksiji kojima potencijalno dobre uvjete za razvoj života.

„Ovisno o tome na koju smo razinu istraživanja i pronalaženja spremni, u sljedeća dva desetljeća mogli bismo napraviti otkrića koja će u potpunosti promijeniti način razumijevanja života i svemira.“, rekla je Margaret Turnbull, astrobiolog na svemirskom teleskopu znanstvenog instituta u Baltimoru, Maryland.

Naravno, uvijek postoji šansa da će izvanzemaljski život prije pronaći nas nego li mi njega. Možda ne u obliku posjetitelja u NLO-ima, ali forma radio prijenosa iz napredne izvanzemaljske civilizacije i dalje se smatra realnom, unutar granica mogućnosti.

„Čovječanstvo je postiglo znanstveno – tehnološki razvoj koji danas imamo u proteklih 200 godina. A Zemlja postoji više od četiri milijarde godina.“, rekao je Frank Wilczek, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku.  „Čini mi se realnim očekivati da postoji mnogo znanstveno – tehnoloških civilizacija koje su imale mnogo milijuna ili čak milijardi godina za razvoj.“

No, čak i otkriće jednog jednostaničnog mikroba u dalekom svemiru bit će dovoljno da konačno odgovori na to prastaro pitanje jesmo li sami u svemiru.  Bit će i dovoljno da promijeni način na koji čovječanstvo promatra samo sebe.

Dakle, znanstvenici do današnjeg dana nisu pronašli niti jedan oblik života u Svemiru. Ono što znanost može za sada pružiti kao odgovor na pitanje postoji li izvanzemaljski život je – ne. Za to ne postoji apsolutno nikakav dokaz, osim statističke šanse da je takvo nešto moguće.

 

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s