Što je evolucija čovjeka u kratkim crtama?

Izvor: Smithsonian institute

 

Ljudska evolucija je dugačak proces, proces u kojemu su ljudi potekli od majmunolikih predaka. Znanstveni dokazi potvrđuju da su  fizičke osobine i ponašanja koja dijele svi ljudi  potekli od tih majmunolikih predaka i razvijali su se tijekom razdoblja od približno šest milijuna godina.

Jedna od najranijih osobina koja definira ljude,  bipedalizam  – sposobnost hodanja na dvije noge – razvila se prije više od 4 milijuna godina. Ostale važne ljudske osobine poput velikog i složenog mozga, sposobnost da se koriste alati, kao i sposobnost da se stvori artikulirani govor – razvijene su u „novije“  vrijeme. Mnoge napredne značajke, uključujući i složeno simboličko izražavanje, umjetnost i izgradnja kulturne raznolikosti – pojavila se uglavnom tijekom proteklih 100 000 godina.

Ljudi su primati. Fizičke i genetičke sličnosti pokazuju da je moderna ljudska vrsta, Homo sapiens, u vrlo bliskom odnosu sa drugom skupinom primata – čovjekolikih majmuna. Ljudi i veliki majmuni Afrike – čimpanze (uključujući i bonobo majmuna i takozvane „patuljaste čimpanze“)  i gorile imaju zajedničkog pretka koji je živio u razdoblju od prije 6 – 8 milijuna godina. Najčešća teorija koja u prilog sebi ima i najviše dokaza, govori da su se ljudi razvili u Africi i da se veliki dio ljudske evolucije odigrao upravo na tom kontinentu. Teorija se potvrđuje fosilnim ostatcima praljudi koji su živjeli prije 2 – 6 milijuna godina i nađeni su isključivo u Africi.

Većina znanstvenika danas prihvaća i poznaje 15 – 20 različitih vrsta praljudi. Ono u čemu se svi ne slažu jeste utvrđivanje koja od ovih vrsta  je međusobno povezana, a koja jednostavno izumrla. Mnoge ljudske vrste – uglavnom većina od njih – nisu ostavile živuće potomke. Znanstvenici također raspravljaju o tome kako identificirati i klasificirati  određene vrste praljudi, te o tome koji čimbenici utječu na razvoj i izumiranje vrste.

Rani ljudi migrirali su iz Afrike u Aziju najvjerojatnije između 2 i 1.8 milijuna godina. U Europu su došli nešto kasnije, između 1 i 1.5 milijuna godina. Vrste modernih ljudi naselile su cijeli svijet mnogo kasnije. Na primjer, prvi ljudi su u Australiju došli u posljednjih 60 000 godina, a u Ameriku u posljednjih 30 000 godina. Počeci razvoja poljoprivrede i usponi prvih civilizacija dogodili su se u posljednjih 12 000 godina.

Proces evolucije

Proces evolucije uključuje niz fizičkih promjena koje uzrokuju da se vrsta uzdigne, prilagodi okolišu ili izumre. Sve vrste i organizmi su nastali kroz proces biološke evolucije. U životinja koje se seksualno reproduciraju, uključujući i ljude, pojam „vrsta“ odnosi se na skupinu čiji se odrasli članovi redovito križaju, što rezultira mnogobrojnim i plodnim potomstvom – tj.potomstvom koje je samo sposobno za daljnju reprodukciju. Znanstvenici klasificiraju sve vrste sa jedinstvenim dvodijelnim imenom. U ovom sustavu suvremeni ljudi su nazvaniHomo Sapiens.

Evolucija se javlja kada dođe do promjene u genetskom materijalu, kemijskoj molekuli DNK, koja se nasljeđuje od roditelja, a pogotovo u omjerima različitih gena u populaciji. Geni predstavljaju dijelove DNK koji osiguravaju kemijski kod za proizvodnju proteina. Informacije sadržane u DNK mogu se promijeniti, procesom poznatim kao mutacija. Način na koji su određeni geni izraženi, tj. kako oni utječu na tijelo ili ponašanje organizma, također se može promijeniti. Geni utječu na to kako tijelo i organizam funkcioniraju i kako se razvijaju kroz život i to je razlog zašto genetski naslijeđene karakteristike mogu utjecati na vjerojatnost  opstanka i razmnožavanja organizma.

Evolucija ne mijenja pojedine jedinke. Umjesto toga, ona mijenja populaciju, tj. skupinu jedinki koje žive na istome mjestu. Roditelji prenose adaptivna genetska obilježja na potomstvo i na kraju ove promjene ona postaju zajednička za cijelu populaciju. Kao rezultat toga, potomci nasljeđuju genetske karakteristike koje povećavaju njihove šanse za preživljavanje i sposobnost razmnožavanja, što savršeno funkcionira sve dok ne dođe do drastične promjene okoline. Tijekom vremena genetske promjene mogu promijeniti i cjelokupan način življenja populacije, kako i  čime se može hraniti, gdje može živjeti i slično.