Razlika između znanosti i pseudoznanosti

Posted on Updated on

Budite oprezni, dragi čitatelji Znanstvene panorame.

Iako bismo po logičkim principima pretpostavljali da se znanost u 21.stoljeću neće boriti sa raznoraznim šarlatanstvom i pseudoznanošću, sa svih strana bombardirani smo navodnim „dokazima“, „uvjerljivim teorijama“ i sličnim terminima ljudi koji misle da su znanstvenici.

Stoga smatram važnim i iznimno značajnim, pojasniti razliku između znanosti i pseudoznanosti, kako biste i u budućnosti znali razlikovati vrijedne i bezvrijedne informacije koje pronalazite na internetu.

Znanost se koristi skupom dokazanih načela i principa kako bi objasnila fenomene i potvrdila činjenice. S druge strane, pseudoznanost je cirkus. To uključuje svjesno prešućivanje i isključivanje znanstvenih teorija i dokaza, kako bi se potvrdila teorija koju su pseudoznanstvenici stvorili.

Da bismo prepoznali pravu znanost postoje određeni indikatori koji nam daju smjernice: „vaganje“ dokaza, projektiranje i provođenje smislenih eksperimenata, procjena mogućnosti, uz pomoć ovog prije navedenog dolaženje do hipoteze koja se stavlja na testiranje, poslije čega dolazi teorija uz koju se stvaraju pomoćni alati pomoću kojih znanost pokušava izvesti pouzdane zaključke o fizičkom svemiru, samim time i nama koji smo građeni kao i svemir.

Pseudoznanost je opet nešto sasvim drugačije, nešto što ljudi koriste da bi smislili neobične koncepte i ideje, u velikoj mjeri se koristeći znanstvenom terminologijom, predstavljajući svoje ideje na način koji preuzimaju od znanstvenika, ali se sve to ne mjeri znanstvenim metodama. Mnogo je primjera ovih budalaština, homeopatija, meridijanska terapija, refleksologija, terapeutski dodiri, parapsihologija, tarot –  ali svakako jedna od najopasnijih  pseudoznanstvenih disciplina je kreacionizam.

Znanost će uvijek paziti na činjenice i dokaze, nastaviti raditi i istraživati uz pomoć njih. Pseudoznanost s druge strane ovisi o lažnim i proizvoljnim idejama koje žele predstaviti kao fakt i time podupire „teorije“ koje se nalaze na dnevnom redu interesnih skupina i lobija, svojom izvrsnom propagandom nerijetko gurajući pod nos ljudima svoje pseudo-činjenice. Znanost uključuje stalno povećanje znanja o stvarima/pojavama/procesima i iznosi ih na svijetlo dana u njihovoj stvarnoj prirodi. Znanost nedostatke svojih teorija ne upotpunjava bajkama i produktima mašte, nego novim otkrićima i napornim istraživanjima. To je jedan od razloga zašto se svake dvije godine u svijetu vrši revizija školskih udžbenika. Promjene su mikroskopske, ali znanstvenici ne ostavljaju ljude u mraku neznanja. Pseudoznanost pak ne pati od ograničenja, kao što je stvaranje nove teorije na potpuno lažnim ili netočnim osnovama. Oni nemaju niti sklonosti niti poticaja da dođu do istine. Oni nas žele zadržati u vremenima mračnog srednjovjekovlja.

Znanstvena istraživanja su  pedantna i koriste uvijek nekoliko pouzdanih izvora kako bi objasnili i istražili.

Pseudoznanost pak provodi nemarna istraživanja , ovisi od drugih pseudoznanstvenih tekstova, vjerskih i mitoloških koji nemaju nikakvih utvrđenih istina o određenom predmetu.

Znanost koristi racionalne kriterije kako bi se došlo do zaključka. Pseudoznanost prvo polazi od maštovitih hipoteza koje nerijetko utječu na emocije ciljane publike, koristi magijska i nevjerojatna objašnjenja, a tek onda idu u skupljanje bilo kakvih dokaza koji bi potkrijepili svoju hipotezu. Čak i onda kada dokazi govore suprotno od onoga što oni tvrde, nerijetko ih prilagođavaju i namjerno krivo interpretiraju. Recimo samo na jednom banalnom primjeru kako izgleda polazna hipoteza pseudoznanstvenika. „Vukovi bi mogli pričati. Naravno da bi mogli, jer zašto bi onda postojala priča o  Crvenkapici i vuku? Potrebno je pronaći dokaze u prilog ovoj tvrdnji, ako ih i ne pronađemo, ne znači da oni ne postoje. Uvijek nam ostaje da kažemo kako smo ih pronašli.“

Znanost uvijek pokušava predstaviti argument, potkrjepljujući ga dokazima, činjenicama i eksperimentima. Kao odgovor na ovo pseudoznanost će uvijek imati retoriku, propagandu, vrlo malo ili najčešće nimalo dokaza.

Zato budite oprezni prilikom razgovora sa ljudima koji svoje teorije i zaključke o svijetu baziraju na mitologiji, „nevjerojatnim“ otkrićima, lažima, obmanama i propagandom.

Okrenite se znanosti koja je sama za sebe jedna velika i prelijepa priča, koja svakoga dana dobiva nova i bogata poglavlja.

 

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s