Znate li koji paučnjaci žive na vašem licu?

Posted on Updated on

Vi nikada niste sami. Vaše tijelo puno je mirkoba, gljivica, virusa… pa čak  i nekih životinja. Zapravo, vi niste jedino biće koje se koristi vašim licem. Upravo sada, u široj okolici vašeg nosa postoje najmanje dvije vrste mikroskopskih grinja koje žive u vašim porama. Očekivali bismo da znanstvenici znaju mnogo o tim mikroskopskim bićima koja naseljavaju naše tijelo – s obzirom da dijelimo s njima svoje lice – ali ipak ne znaju.

Evo onoga što znaju: Demodex grinje su mikroskopski paučnjaci (rođaci krpelja i pauka) koji žive u i na koži sisavaca – uključujući i ljude. Nalaze se na svim vrstama sisavaca, točnije na svim primjercima sisavaca na kojima su ih znanstvenici tražili osim na čudnovatom kljunašu i njegovim „čudnim“ rođacima koji polažu jaja.

Često su sisavci domaćini za više od jedne vrste , loša je vijest, što se tiče našega tijela, da samo na licu žive četiri vrste grinja. Općenito, ove grinje benigne su za svoje domaćine. Ipak, ako se ravnoteža njihove brojnosti ili nekog drugog faktora poremeti, poznate su kao uzročnici bolesti , šuge na našim krznenim rođacima, a kod ljudi uzročnici su kožnih bolesti poput rosacee te blefaritisa.

Znanstvenici iz Sjeverne Karoline pri Muzeju prirodnih znanosti u istoimenoj državi i Kalifornijska akademija znanosti upravo su objavili studiju koja razotkriva neke do sada nepoznate činjenice u vezi ovih malo poznatih stanovnika našega tijela istovremeno pružajući uvod u neke nove misterije koje tek treba riješiti.

  1. Svatko ima grinje

Jedno od najuzbudljivijih otkrića je to da grinje žive na svima nama. Kod svih ljudi (čak i kod vas koji ovo čitate). Ovo nije bilo oduvijek poznato jer je teško pronaći mikroskopske organizme koje žive na nečijem licu. Tradicionalne metode uzorkovanja (uključujući struganje i povlačenje komada ljepljive trake sa lica) pokazivale su da grinje žive na 10 – 25% odraslih. Činjenica je da se grinje u jako velikom postotku nalaze na leševima, znanstvenicima je bila naznaka da su grinje na licu možda prisutnije nego što se mislilo. Kao što se ispostavilo, ne morate vidjeti grinju da biste znali da je prisutna. Dan Fergus, molekularni biolog u SK Muzeju prirodoslovnih znanosti koji je posvećen istraživanju grinja, otkrio je da DNA grinja može biti sekvencionirana iz uzoraka koji su sastrugani sa lica, bez obzira na to može li se grinja vidjeti pod mikroskopom. Skupljen je DNA iz svake grinje koju su do sada istraživali. Dakle, pored vaše DNA na uzorku kože, naći će se i DNA grinje, a ondje gdje se nalazi DNA grinje, naći će se i grinja.

  1. Ljudi su domaćini za dvije vrste grinja koje nisu međusobno povezane jedna s drugom

Jedna od najintrigantnijih (i još uvijek neriješenih) misterija grinja koje nastanjuju lice je ta kako su ljudi stekli ove životinjice. Mogle bi biti model ko – evolucije. Možda se dogodilo i to da je uz evoluciju sisavaca evoluirala i grinja koja ih nastanjuje, prilagođavajući se svom domaćinu. U svakom slučaju, jasno je da smo grinje stekli od naših  majmunolikih predaka.

Demodex folliculorum
Demodex folliculorum

Znanstvenici su naučili da su dvije vrste grinja na našim licima Demodex folliculorum i Demodex Brevis uopće nisu toliko bliske jedna drugoj u razvojnom stablu. Analize su pokazale da je grinja Brevis bliže povezana sa psećim grinjama nego li sa drugom grinjom sa lica – folliculorum. Ovo otkriće zanimljivo je jer pokazuje da su ljudi očito te grinje stekli na različite načine, te da postoje dvije različite povijesti o njihovom dolasku i nastanjivanju na naše lice. Iako nema dokaza da smo grinje dobili od pasa, moguće je da smo ih primili od nekih životinjskih vrsta sa kojima smo u prošlosti dijelili živote (bilo da su to psi, koze ili nešto treće).

  1. Grinje nam mogu govoriti o povijesnim divergencijama ljudskih populacija

Kako smo stekli grinje samo je jedan dio priče. Također, znanstvenike zanima kako su grinje evoluirale s obzirom na to da su naša stalna pratnja. Grinja Demodex vjerojatno s nama živi jako dugo, još od vremena kada su prvi ljudi napustili Afriku i krenuli na put oko svijeta. Tada su poveli svoje grinje sa sobom. Dakle, znanstvenici žele znati može li Demodex DNA pružiti odraz vlastite evolucijske povijesti dopuštajući im da se vrate na drevne putove ljudskih migracija. Do sada, analize znanstvenika izgledaju obećavajuće. Ako se pogleda DNA jedne od naših vrsta, D. Brevis, otkriveno je da se genetski razlikuju grinje iz Kine od grinja iz Amerike. Istočnoazijske i europske populacije ljudi razišle su se prije više od 40 000 godina, a za sada se čini kako su i njihove grinje učinile isto. S druge strane, D. Folliculorum iz Kine ne razlikuje se od iste vrste u Americi. Od dvije vrste grinja povezane s ljudima, Brevis živi dublje u porama nego Folliculorum, te se vjerojatno slabije može prenositi s ljudi na ljude. iako je i ovo jako zanimljivo, Kina i Amerika su samo maleni dio slike. S nestrpljenjem se čekaju rezultati  uzorka D. Brevis od ljudi širom svijeta. Drevna putovanja Homo Sapiensa prepričavaju grinje.

Demodex Brevis
Demodex Brevis

Ako vas lice malo svrbi dok ovo čitate, opustite se. Iz evolucijske perspektive, ljudi i grinje su stari, stari prijatelji. Vi ste u dobrom društvu, a i vaše grinje, također.

Live Science

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s