Stršljeni

Posted on Updated on

Europski stršljen koji najčešće nastanjuje naša područja
Europski stršljen koji najčešće nastanjuje naša područja

Stršljeni su najveća vrsta osa koja može doseći dužinu od 5,5 centimetara. Pravi stršljeni pripadaju rodu Vespa i razlikuju se od ostalih vespina širinom tjemena(od stršljena to je dio glave uza očiju) koje je u pravilu mnogo veće od ostalih osa kao što je veći i anteriorni  zaobljeni gasters (dio trbuha kod vespina). Najpoznatija vrsta stršljena je Europski stršljen (Vespa crabro) koji doseže dužinu od 2 – 3,5 centimetara, a široko je rasprostranjen u Europi, Rusiji, Sjevernoj Americi i sjeveroistočnoj Aziji.

Kod Europskog stršljena, oplođena  ženka (Kraljica, Matica) gradi gnijezdo. Najčešće mjesto za naseljavanje je neko sigurno, poput tamnih i šupljih debala. Prvo gradi seriju sobica (najčešće do 50 i nalik su stanicama kada se promatraju pod mikroskopom) od izgrizene kore drveta. „Stanice“ su poredane u horizontalnim slojevima  koji se nazivaju češljevi. Svaka „stanica“ je vertikalna i zatvorena na vrhu. Svaka od njih u sebi ima položeno jaje. Nakon 5 -8 dana jaje se otvara i u sljedeća dva tjedna  ličinka prolazi svojih pet faza razvoja. Tijekom toga vremena matica ličinke hrani insektima koji su bogati proteinima. Zatim, larva stvara svilenu ovojnicu preko otvora stanica, a sljedeća dva tjedna razdoblje je u kojemu se pretvori u odraslu jedinku. Taj proces naziva se metamorfoza. Odrasla jedinka čeljustima probije svilenu ovojnicu na „stanici“. Ta prva generacija stršljena uvijek su ženke radilice koje će postupno preuzeti sve zadatke koje obavlja matica uz jednu iznimku – polaganje jajašaca – to je isključiva zadaća matice. Kako kolonija raste u skladu s time raste i gnijezdo  koje na vrhuncu svoje populacije može dosegnuti veličinu od 700 radnika što se obično događa u kasno ljeto.

Nakon toga matica počinje proizvoditi prve reproduktivne pojedince. Oplođena jajašca se razviju u ženke, a neoplođena se razvijaju u mužjake  koji se nekada nazivaju trutovima. Odrasli mužjaci ne sudjeluju u izgrađivanju gnijezda i njegovom održavanju,  ne sudjeluju u hranjenju i brizi za ličinke. Sredinom jeseni oni napuštaju gnijezdo i pare se u poznatom „svadbenom letu“ te ubrzo nakon parenja ugibaju. Od svih stršljena jedino matice preživljavaju zimu.

Ostale umjerene vrste (Žuti stršljen – V. Simillima ili Orijentalni stršljen – V.Orientalis) imaju slične cikluse. U slučaju tropskih vrsta (V.Tropica) životni ciklusi mogu se razlikovati, a kod vrsta koje imaju obilježja obje navedene (kao azijski divovski stršljen – V. Mandarinia) razumljivo je kako ciklus ovisi o geografskom položaju.

Orijentalni stršljen
Orijentalni stršljen

Stršljeni uglavnom obitavaju na sjevernoj hemisferi. Česti Europski stršljen (Vespa crabro) je najpoznatija vrsta stršljena koja je uglavnom rasprostranjena u Europi (a nikada se ne nalazi zapadno od 63.paralele), u sjevernoj Kini, jedina vrsta koja živi u Sjevernoj Americi, Ukrajini, europskom dijelu Rusije (osim u ekstremnim sjevernim područjima) . Na istoku, distribucijsko područje Europskog stršljena proteže se preko Urala na zapadnom Sibiru. Europski stršljen slučajno je unesen u Sjevernu Ameriku sredinom 19.stoljeća te je od prilike boravio na sličnim geografskim područjima kao  u Europi. Međutim, nisu pronađeni u zapadnom dijelu S. Amerike.

Azijski div stršljen (V. Mandarinia) živi u jednoj regiji Rusije, Kini, Koreji, Tajvanu, Kambodži, Laosu, Vijetnamu, Indokini, Indiji, Nepalu, Šri Lanki, Tajlandu – ali je ipak najčešći u planinama Japana.

Orijentalni stršljen živi u polu – suhim, suptropskim područjima srednje Azije, Iranu, Turskoj, Afganistanu, Omanu, Pakistanu, Turkmenistanu, Uzbekistanu, Tadžikistanu; južnoj Europi – Italiji, Malti, Albaniji, Rumunjskoj, Grčkoj, Bugarskoj i Cipru; Sjevernoj Africi – Alžiru, Libiji, Egiptu, Sudanu, Eritreji i Somaliji; te duž obala Adenskog zaljeva i na Bliskom Istoku.  Ima ih i na Madagaskaru.

Japanski divovski  stršljen - najotrovnija vrsta stršljena (Vespa mandarinia iaponica)
Japanski divovski stršljen – najotrovnija vrsta stršljena (Vespa mandarinia iaponica)

Kako je poznato stršljeni imaju žalce kojima ubijaju plijen i brane gnijezda. Otrov stršljena može se usporediti s onim drugih osa ali sastavom njegov nije jednak osinjem, čak je i nešto malo manje toksičan. Međutim njegov sam ubod se osjetilno doživljava daleko bolnije nego ubod manje ose. Prije svega zbog same činjenice da je u otrovu stršljena veći udio neurotransmitera acetilkolina, supstance koja izaziva jak osjećaj pečenja. Stršljenov je žalac nešto deblji i duži, pa tako i prodire u dublje, nešto osjetljivije slojeve tijela, što normalno kod uboda daje osjećaj veće boli.

Globalno gledajući, ubod stršljena nije uvijek smrtonosan, ali je opasan posebno kod osoba sklonih alergijama ili manjeg imuniteta, jednako kao i kod uboda ili ugriza svih drugih kukaca uključujući i pčelu. Kod samog uboda u području usta, grla, glave općenito treba se svakako odmah hitno ali bez panike javiti najbližem liječniku zbog opasnosti od naticanja. Ubodi stršljenova se gotovo uvijek uz pažljivo kretanje poznatim ili nepoznatim terenima u prirodi mogu izbjeći. Toksičnost uboda stršljena varira od vrste: neki od njih imaju tipičnu jačinu uboda

Azijski divovski stršljen čija je podvrsta japanski stršljen - također iznimno opasan
Azijski divovski stršljen čija je podvrsta japanski stršljen – također iznimno opasan

dok neki spadaju u skupinu najotrovnijih kukaca. (www.pcelarstvo.hr)

Pojedinačni ubod stršljena ne može sam po sebi biti fatalan osim ako se radi o žrtvi koja ima alergijske reakcije na ubod. Nekoliko vrsta neeuropskih stršljena može biti kobno jer imaju vrlo toksične, specifične sastojke otrova.

Ubod azijskog divovskog stršljena je najotrovniji do danas poznat, te prema statistikama u Japanu godišnje usmrti 30 – 50 ljudi, dok je u Kini samo od srpnja do rujna 2013.usmrtio 42 čovjeka.

Ljudi koji su alergični na ubod ose najčešće su alergični i na ubod stršljena. Alergijske reakcije obično se tretiraju epinefrinskim (adrenalinskim)  injekcijama te antihistaminicima uz praćenje i liječenje u bolnicama ili hitnim pomoćnima. U težim slučajevima alergijskih reakcija može doći do anafilaktičkog šoka i smrti ukoliko se ne liječi na vrijeme.

Stršljeni, poput mnogih društvenih osa, mogu mobilizirati cijelo gnijezdo u obranu što je vrlo opasno za životinje i ljude. Napadački feromoni  se otpuštaju u slučaju kada je gnijezdo u opasnosti.

Tri biološki aktivne kemikalije: 2 – pentanol, 3 – metil – 1 – butanol i 1 – metilbutil -3 – metilbutan su identificirani kod azijskih stršljena.

Ako je stršljen ubijen blizu gnijezda iz tijela mu se otpuštaju feromoni koji alarmiraju druge stršljene za napad.

 

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s