Isaac Newton

Posted on

GodfreyKneller-IsaacNewton-1689Sir Isaac Newton rođen je na Božić 1643., u relativno siromašnoj obitelji poljoprivrednika. Otac mu je umro tri mjeseca prije nego što se rodio maleni Isaac. Majka se kasnije preudala, ali njezin novi suprug nije se baš najbolje slagao s njezinim sinom, što je dovelo do sukoba između Isaaca i njih.

Kao dječak pohađao je školu u Granthamu (Lincolnshire) gdje i danas postoji njegov originalni potpis na zidu. Bio je jedan od najboljih učenika  ali prije kraja školovanja majka ga je povukla da bi mogao raditi kao farmer. Na ravnateljevu intervenciju Isaac se vratio u školu te je završne ispite položio sa vrlo dobrim ocjenama što mu je otvorilo mogućnost upisa na Trinity College na Cambridgeu.

Dolaskom na Cambridge pružila mu se mogućnost da se posveti svojim najvećim ljubavima: matematici, fizici i znanosti općenito. U vrijeme kada je  prevladavalo obrazovanje temeljeno na Aristotelovim učenjima, Isaac je bio više zainteresiran za moderne matematičare i filozofe poput Descartesa. Golem kapacitet za razmatranje matematičkih problema koji je posjedovao još kao mladić Isaaca su tjerali da se usredotoči na svaki problem pojedinačno – sve dok ga ne bi riješio. Njegova čudna priroda dovodila ga je do toga da se često izolira od svijeta zbog posvećenosti znanosti. Nije imao gotovo pa niti malo vremena za upoznavanje djevojaka, te je neuspjela romansa iz tinejdžerskih dana dovela do toga da cijeloga života ostane samac.

Isaac Newton i danas se s pravom navodi kao jedan od najvećih genija koji su ikada živjeli na zemlji. Njegova znanstvena, prije svega matematička i fizička dostignuća opravdavaju ovu čast. Među njegovim velikim dostignućima na području znanosti su:

Infinitezimalni račun – na žalost u isto vrijeme kad i Newton ovim  istraživanjem bavio se i Leibniz. Kada je Leibniz objavio svoje rezultate došlo je do velike svađe među ovom dvojicom velikana, a Newton je tvrdio kako je Leibnizov rad plagijat, ukraden upravo njemu. Ova se rasprava nastavila sve do Leibnizove smrti 1713.

Newtonova matematička postignuća:

Generalizirani dvočlani teorem

Newtonovi identiteti

Newtonova metoda

Polinomi trećeg stupnja  u dvije varijable

Značajan doprinos teoriji konačnih/ograničenih razlika

Korištenje djelomičnog indeksa i razlomka

Koristio je geometriju kako bi izveo rješenja diofantske jednadžbe

Otkriće nove formule za „PI“

 

Znanstvene spoznaje:

Optika – Isaac je napravio veliki korak u proučavanju optike. Posebno je razvio prizmu u kojoj se bijela svijetlost lomljenjem u prizmi cijepa u spektar boja.

Teleskop – napravio je značajne pomake u razvoju teleskopa. Međutim, kada je Hooke kritizirao njegove ideje, Newton se povukao iz javnih nastupa te je razvio neprijateljski stav prema Hookeu tijekom cijeloga života.

Mehanika i gravitacija – u svojoj poznatoj knjizi Principia Mathematica, Newton je objasnio tri zakona gibanja  koja su postavila okvir modernoj fizici. Ovo uključuje objašnjenje gibanja planeta.

Najpopularnija priča o Newtonu bila je način na koji je otkrio teoriju gravitacije – priča o jabuci koja mu je pala na glavu dok je sjedio pod stablom. U stvarnosti, Newton i njegovi prijatelji vjerojatno su karikirali cijelu priču. Ipak, vrlo je vjerojatno da je padanje jabuka ili bilo kojeg drugog voća sa stabla utjecalo na razvoj njegove teorije gravitacije.

Iako je vrijeme provodio istražujući znanstvena pitanja, zapravo je jako puno vremena provodio istražujući vjerska pitanja. Svaki dan je čitao Bibliju vjerujući da je to riječ božja. Ipak, on nije bio pretjerano zadovoljan kršćanskim tumačenjem Biblije. Na primjer, odbacio je filozofiju Presvetog Trojstva. Njegova vjerovanja bila su bliže arianističkom tumačenju pojma boga (a to je da u osnovi postoji razlika između Isusa i samoga Boga).

Newton je također bio fasciniran ranom kršćanskom crkvom kao i zadnjim poglavljem Biblije – knjigom Otkrivenja. Proveo je mnoge sate proučavajući Bibliju pokušavajući otkriti tajni biblijski kod koji se u njoj navodno skrivao. Postojale su glasine da je član Rosenkreuzera. Ta vjerska uvjerenja kojih se pridržavao  u to vrijeme mogla su izazvati velike poteškoće, sramotu i opasnosti. Stoga ih je čuvao u tajnosti gotovo do točke opsesije. Ta želja za tajnovitošću bila je dijelom njegove prirode.  Biskup koji je prvi otvorio Newtonove zapise nakon njegove smrti, smatrao ih je previše šokantnima te ih je još dugo vremena držao daleko od očiju javnosti.

Pored svega ovoga, Newton se zanimao za alkemiju. Eksperimentirao je sa mnogim supstancama, koristeći velike količine žive. Visoke razine žive možda su pridonijele njegovoj smrti i nepravilnostima koje je imao kasnije u životu.

Newton je postao član Kraljevskog društva 1703. Bio je izvanredan u mnogim aspektima života, a najviše je bio fasciniran svemirom. Sa svojim izoštrenim intelektom i moći koncentracije bio je u mogućnosti doprinijeti ogromnim promjenama na mnogim znanstvenim područjima – upravo ono što je i činio cijeloga života.

Najpoznatiji citati:

“Objasniti cijelu prirodu pretežak je zadatak za bilo kojeg čovjeka i čak za bilo koje doba. Mnogo je bolje raditi malo sa sigurnošću, i ostalo pustiti drugima koji dolaze nakon vas, nego objasniti sve stvari nagađanjem bez sigurnosti u bilo što.“

“Platon je moj prijatelj — Aristotel je moj prijatelj — ali moj najveći prijatelj je istina.”

“Ako sam i vidio dalje od drugih, to je zato što sam stajao na ramenima divova.”

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s