Nekoliko stvari o poplavama

Posted on

atlanta_flood_1Kada je riječ o tome koliko je života izgubljeno i kolika materijalna šteta je učinjena, tornada i poplave u vrhu su prirodnih katastrofa. Samo u SAD-u 2011. šteta  od ove dvije katastrofe bila je 8,41 milijarde dolara. Bilo je 113 smrtnih slučajeva povezanih sa poplavama. Poplave mogu utjecati na bilo koju površinu u određenom stupnju, gdje god postoje obilne padaline i otapanje snijega i leda – poplave se mogu dogoditi.

Kao što voda pada na Zemlju u obliku kiše ili snijega ona tako ulazi u zemlju. Ipak, ako je tlo zamrznuto, površina nepropusna ili prezasićena vodom pa ne može apsorbirati daljnje padaline onda nastaju problemi.

Voda se slijeva niz padine i slijeva se u kanale ili korita rijeka pa se na kraju i oni zasite i voda se počne dizati iznad razine njihovih korita ili zidova. Koliko brzo će se to dogoditi ovisi o jačini vjetra i nagibu zemljišta. Ponekada poplave uzrokuju da duboka voda brzo kreće dok se s druge strane plića može danima polako kretati uokolo i može dugo potrajati prije nego što nestane.

Vrste poplava

Postoji nekoliko vrsta poplava.

Sedimentne  ili mirne poplave su ono što većina ljudi misli i ne znajući kada čuju riječ poplava. Ispunjene do krajnjih granica zbog jakih kiša i topljenja snijega i leda vode  u rijekama bujaju i šire se diljem teritorija u blizini. Ponekada je područje koje je pokriveno široko i ravno – voda ima tendenciju da se širi i sporo se kreće, tako da se ponekada čini da se ne kreće uopće. Ono što je zajedničko srednjem zapadu je to da ovakve poplave mogu potrajati po nekoliko dana prije nego što se voda povuče. U planinskim područjima gdje voda teče kroz jako strme doline, poplava je sklona kretati se brže i brže nestaje.

Bljeskovite ili bujične poplave: kada je riječ  o poplavama, vodi može trebati neko vrijeme da se izgradi, što je velika prednost kada se radi o evakuaciju ljudi. Ipak postoje vrste poplava za koje ne možete unaprijed biti upozoreni i događaju se jako brzo. Bljeskovite poplave formiraju se unutar šest sati od događaja koji ih uzrokuju. Karakterizirane su brzim rastom vode koja se brzo kreće. Takva vrsta poplave je jako opasna, voda koja se kreće 10 milja na sat stvara jednak pritisak kao udari vjetra od 434 kilometra na sat. Voda koja se kreće 2,7 metara u sekundi – uobičajena brzina za bljeskovite poplave – može pomicati stijene koje teže i nekoliko tona. Bljeskovite poplave sa sobom nose različite vrste otpada koje dodatno podižu razinu rizika da oštete imovinu i ozlijede ljude.

Ledene poplave: na niskim temperaturama površina vode može biti zamrznuta. Jake oborine mogu uzrokovati to da se komadi leda skupe na jedno mjesto i stvore brane. Kada se ledena brana formira voda se počne gomilati, a ona i prelijevati na područja oko nje. Na kraju, ledena brana najčešće puca  i vodeni brzaci jure nizvodno kao kod uobičajenih bljeskovitih  poplava te oštećuje objekte na svome putu. Dodatnim oštećenjima i ozljedama pridonose veliki i često oštri komadi leda koje ta voda nosi.

Obalne poplave: najčešće se javljaju na priobalnim mjestima uz more i uglavnom ih uzrokuju jake oluje ili udari valova. Ovakve poplave najčešće su povezane sa tropskim olujama, uraganima, tsunamijima i tornadima. Kada se niski tlak zraka javi u oluji na moru, on siše vodu prema sredini. Sve dok se ovo događa ondje gdje je more dublje, nije toliko strašno, ali ako se oluja kreće prema kopnu ona može sa sobom nositi kupolu vode koja može biti duža od sedam metara u promjeru. Kada kupola dosegne obalu ona može uzrokovati značajne štete. U isto vrijeme, valovi duž obale razbijaju strukture koje se nalaze u blizini, odvaljujući dijelove kopna i nekada u potpunosti potapajući plaže. Valovi u ovim olujama imaju jako veliki destruktivni potencijal. Kada je riječ o uraganu, 9 od 10 smrti nije uzrokovano vjetrom nego olujnom formacijom koja se jako brzo kreće.

Inženjerski utjecaji: poplava može biti uzrokovana djelovanjem čovjeka na okoliš. Slabo izgrađena brana mogla bi imati više štete nego koristi u onome za što je dizajnirana, često uzrokujući velike poplave i poteškoće nizvodno od mjesta gdje se ona nalazi. Naravno, ako dođe do pucanja brane tada nastaju velike katastrofe koje nerijetko završavaju sa smrtnim posljedicama i ogromnom materijalnom štetom.

 

Nebitno kreće li se voda u poplavama brzo ili sporo ona može uzrokovati velike probleme ljudima koji nisu na to pripremljeni, a posebno za one koji podcjenjuju moć prirode. Prema podatcima Agencije za zaštitu okoliša, pokušaj vožnje automobila kroz poplavu je jedan od najčešćih uzroka ozljeda i smrti. Voda od svega desetak centimetara dubine u slučaju da se kreće može uzrokovati da izgubite ravnotežu i padnete. Najbolji potez koji se može učiniti za vrijeme poplave je skloniti se na neki uzvišeni teren. Postoji nekoliko savjeta koje nude stručnjaci kako se možete pripremiti za poplavu i umanjiti štetu koju ona donosi.

–          Građevinske strukture ne bi uopće trebale biti građene na područjima koja imaju veliki rizik od poplava.

–          Potrebno je prilikom gradnje kuće ukoliko je riječ o području sa visokim rizikom od poplava sve električne panele smjestiti na višu razinu, kao i grijače vode i električne grijalice.

–          Posjedovati paket za hitnu pomoć i evakuaciju za cijelu obitelj u slučaju da dođe do ovakvih nepogoda kako bi se lakše spasili životi. Poželjno je u svim kućama imati nešto takvo, čak i ako nije riječ i rizičnim područjima jer se sa prirodom nikada ne zna.

–          Ako se nađete u pojasu koji je zahvaćen upozorenjima o poplavama, pratite upute stručnjaka i nemojte odbijati njihove savjete i pomoć.

–          Ako imate vremena prije evakuacije isključite glavne prekidače u kući i sve električne uređaje.

–          Samo ako imate vremena maknite vrijedne stvari i namještaj na više razine kuće

–          Izbjegavajte kontakt sa vodom koju je donijela poplava. Ona može sadržavati naftu, benzin, ulje i različite neprerađene otpadne tvari koje mogu biti opasne. Također, može se dogoditi da se u vodi nalaze opasne životinje poput zmija ili neke koje prenose zarazne bolesti poput štakora.

–          Temeljito perite ruke prije jela i ne pijte iz kontaminiranih izvora vode.

 

Šteta koju će poplava načiniti ovisi o mnogim stvarima, ponajprije o tome koliko se voda brzo kreće i koliko dugo se zadrži. Obratite pozornost na prometnice koje  mogu biti potkopane vodenim bujicama, oslabljene i poprilično nesigurne. Također, budite oprezni prilikom ulaska u zgrade, kuće i ostale građevine jer postoji mogućnost da je voda oslabila strukturne potpore. Ako je mjesto stanovanja bilo potopljeno duže vrijeme, potrebno je obratiti pažnju na plijesan koja se stvara na zidovima i ukloniti je jer ona može uzrokovati i neke bolesti.

 

Najopasnije poplave u povijesti

 

Četiri među prvih pet najgorih i najopasnijih poplava u povijesti uzrokovala je rijeka Huang He (Žuta rijeka) kada se na području Kine prelila preko svoga korita. Žuti mulj po kome je rijeka i dobila ime, nagomilao bi se unutar korita u  veću razinu od okolnog tla što bi uzrokovalo da se voda izlije u ravnice koje ju okružuju. Prirodne ledene brane dodatan su problem.

Najsmrtonosnija poplava koju je Huang He uzrokovala bila je 1931. Tada je poginulo između 1 i 4 milijuna ljudi. 88 000 četvornih kilometara zemljišta bilo je poplavljeno, ostavljajući 80 milijuna ljudi bez domova.

1887., kada se rijeka izlila pretpostavlja se da je bilo od 1 do 2 milijuna mrtvih.

Strateška vojna poplava nalazi se na trećem i četvrtom mjestu. 1624., 300 000 ljudi je umrlo od poplave, gladi i kuge kada je Ming, guverner Kaifenga naredio svojim vojnicima da probiju nasip uz rijeku i tako pokušaju spriječiti napade pobunjenika na njihov grad.

1938., rijeka se ponovno koristi kao obrambeno oružje kako bi se zaustavio napad japanskih vojnika što je uzrokovalo izravno ili neizravno smrt oko milijun ljudi.

Najgori kolaps brane u povijesti dogodio se 1975., kada je značajna količina oborina za vrijeme i nakon tajfuna pogodila branu Banqiao na rijeci Ru u Kini. Gotovo dva metra kiše izlilo se u samo jednome danu. Manja brana uzvodno je pukla,  uzrokujući veliki vodeni zid koji se sjurio nizvodno. Ukupno su 62 brane popustile u ovome događaju, a vodeni valovi od 2,5 do 5 metara sjurili su se  po  okolnim dolinama. U nastojanju da se poplave kontroliraju neke brane su namjerno uništavane da bi se smanjio pritisak na preostale. Poginulo je oko 230 000 ljudi.

Iako Kina prednjači u čestim poplavama, Nizozemska također ima niz smrtonosnih poplava u svojoj povijesti. Visoke plime i oluje bile su odgovorne za smrt 10 000 ljudi u Nizozemskoj i Engleskoj 1099.

Ekstremni vremenski uzorak, poznat kao „Velika oluja“ 1287., stvorio je olujne valove i jako visoke plime koje su razbile nasipe i ubile oko 80 000 ljudi u Nizozemskoj. Ista oluja odnijela je veliki broj života u Engleskoj.

1421., jedna od deset najsmrtonosnijih poplava u svijetu  došla je kada je oluja prouzročila pucanje nasipa, a voda koja je tekla nizinama ubila je 10 000 ljudi.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s