Koliko dugo možemo preživjeti u moru?

Posted on Updated on

Potraga za 239 putnika i posade malezijskog aviona  sa leta 370 se i dalje nastavlja. Avion je nestao negdje oko obala jugoistočne Azije, u subotu 8. Ožujka. Detalji o nestanku Boeinga 777 polako se razvijaju, a vlasti i vojska iz nekoliko država pridružili su se dobrovoljnom skeniranju satelitskih slika u tom izazovu da nađu avion.hudson01

Ako bismo pretpostavljali da se avion srušio u more, koliko dugo bi preživjeli putnici uspjeli održavati život u moru?

Prvi problem prilikom rušenja aviona u otvoreno more je, naravno, preživljavanje same zrakoplovne nesreće. Izgledi za preživljavanje su iznenađujuće dobri.

Više od 95% putnika koji su sudjelovali u zrakoplovnim nesrećama sa padom u ocean na kraju su preživjeli, prema statistici odbora za Nacionalnu Sigurnost Prijevoza SAD-a.

Stručnjaci kažu da postoji nekoliko stvari koje putnici mogu uraditi da bi si povećali šanse za preživljavanje, kao što je odabir prave odjeće i cipela.

„Zamislite da morate bježati iz aviona koji gori. Kako bi se u tu situaciju uklopile i kako bi vam pomogle kućne papuče ili cipele s visokim potpeticama? Ne baš dobro i ne baš puno.“, objašnjava Cynthia Corbett, specijalistica za ljudski faktor u Federalnom ministarstvu zrakoplovstva.

Studije pokazuju da ljudi koje sjede iza krila aviona imaju 40% veće šanse za preživljavanje od onih putnika koji se nalaze u prednjem dijelu aviona. Sjedišta u prolazima pokraj izlaza su najsigurnija.

Prvih 90 sekundi nakon pada aviona je najvažnije – ako možete ostati smireni i brzo izići iz aviona, šanse su vam mnogo veće.

Neki putnici dobiju takve napade panike da čak nisu u mogućnosti odvezati svoj sigurnosni pojas: statistike pokazuju da je najveći broj poginulih putnika pronađen u avionima uglavnom imao svezane pojaseve za spašavanje.

„To je razlog zbog kojega je jako važno znati što možete učiniti u takvom trenutku, čak i bez da vam netko to kaže.“, nastavlja Corbett „Neki ljudi sjede i čekaju naredbe, a ako ih ne dobiju ostaju sjediti dok ne uslijedi katastrofa.“

Svaka avionska nesreća iznad oceana – generalno se odnosi na pad – predstavlja posebne okolnosti jer će svaki preživjeli onda imati zadaću preživjeti i u oceanu – bilo na pojasu za spašavanje ili bez njega.

Pojas za spašavanje  uglavnom povećava šanse za preživljavanje jer će se manje umarati u pokušaju da se održe na vodi. Manja im je i šansa da ih napadnu morski psi ali ujedno i veća da privuku sitne ribe i ptice koje mogu biti izvor hrane.

Pojasevi su često opremljeni priborom za prvu pomoć, svježom vodom, signalnim raketama i malenim pokrovom za zaštitu od vremenskih nepogoda, kiše ili jakog sunca. Ali postoji problem: nemaju svi avioni ovakve pojaseve.

Ministarstva za sigurnost u prometu u cijelom svijetu savjetuju zrakoplovnim kompanijama da nabave ovakve pojaseve, posebno za prekomorske letove. Recimo, nije poznato je li nestali malezijski zrakoplov imao ovakve pojaseve za spašavanje.

Čak i ljudi koji imaju dovoljno sreće da prežive pad aviona, suočavaju se kasnije sa teškom izazovima: dehidracijom i izgladnjivanjem.

Ljudsko tijelo treba vodu kako bi preživjelo, u mnogo većoj mjeri nego hranu. Samo nekolicina ljudi je preživjela duže od tjedna bez vode. Temperatura, vlažnost kao i tjelesna konstitucija unesrećenog mogu povećati ili smanjiti šanse za preživljavanje.

U siječnju, Jose Salvador Alvarenga dospio je na obalu Maršalovih otoka nakon što je prema vlastitim tvrdnjama proveo 13 mjeseci na moru, prevalivši 8000 kilometara od Meksika.  Rekao je da je preživio tako što je pio krv kornjača i kišnicu, te je jeo ribe i ptice koje je hvatao golim rukama.

„Većina kornjača, riba i ptica su sigurne za jelo i bez toga da se skuhaju.“ , rekao je dr. Claude Piantadosi, profesor na medicinskom fakultetu sveučilišta Duke. „Morski toksini u mesu riba iznimno su rijetki.“

Alvarenga je također izvijestio da je pio svoj vlastiti urin kada nije imao ništa drugo. Ovo ipak nije dobra ideja. „Pijenje vlastitog urina nije preporučljivo jer je to ponovni unos soli koju bubrezi pokušavaju eliminirati.“ – dodao je Piantadosi koji je ujedno i autor knjige „Biologija ljudskog opstanka: Život i smrt u ekstremnim uvjetima“.

 

U vodi, osoba bez pojasa brzo bi se iscrpila, posebno u hladnoj vodi. Morski psi su također prijetnja iako oni ne napadaju tako često kako ljudi misle.  Ozbiljniji problem je hipotermija, smrtonosno stanje koje se može pojaviti u vodi od 16 celzijevih stupnjeva i manje. Temperatura površine vode u zaljevu Tajlandske regije gdje se malezijski zrakoplov vjerojatno srušio je 27 stupnjeva što uvelike povećava šanse za preživljavanje.

Ipak, moglo bi potrajati nekoliko dana prije nego što se pronađe nestali zrakoplov ili eventualni preživjeli putnici. 2009., nakon što se let Air Francea srušio u Atlantski ocean, trebalo je par dana da se pronađe olupina, a dvije godine da bi se došlo do crne kutije. Svih 228 putnika i posada tog leta su poginuli.

 

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s