Dr. John Hawks: Sedam stvari o evoluciji

Posted on Updated on

John-HawksOvo je popis sedam stvari o evoluciji. Popis nije sveobuhvatan ali se dotiče nekoliko važnih pitanja koja pomažu da shvatimo kako evolucijski biolozi razmišljaju o evolucijskoj promjeni.

Što je evolucija?

U originalnom smislu evolucija je „odmotavanje“ , kao kada odmotate svitak papirusa da biste vidjeli njegov sadržaj. Možemo govoriti o evoluciji mnogih stvari; od životnog vijeka pojedinca do evolucije svemira. U najopćenitijem smislu evolucija označava promjenu.

Biolozi su veoma specifični kada se govori o vrstama procesa koji se kvalificiraju kao evolucija u biološkom smislu. Biološka evolucija je genetska promjena u populaciji tijekom vremena. Populacije i pojedinci mijenjaju se na mnogo načina, ali samo neki od njih su dio evolucije.

Ovo je popis sedam stvari o evoluciji. Popis nije sveobuhvatan ali se dotiče nekoliko važnih pitanja koja pomažu da shvatimo kako evolucijski biolozi razmišljaju o evolucijskoj promjeni.

1.   Evolucija je promjena u populaciji

Pojedinci se mijenjaju tijekom života, čak iz dana u dan. Te promjene nisu biološka evolucija iako mogu biti proizvod evolucije prethodnih populacija. Isto tako, šume se mijenjaju tijekom vremena tako što se neke vrste drveća razmnožavaju , a druge nestaju. Te promjene u strukturi zajednice nisu biološka evolucija iako mogu utjecati na evoluciju  stabala gnojeći svojim ostatcima šumsko tlo.

2. Evolucija je genetska promjena

Mnoge vrste fenotipskih  promjena ne uključuju evoluciju. Na primjer, mnoge ljudske populacije povećale su značajno  životni vijek u proteklih stotinu godina. To je uglavnom rezultat poboljšanja u prehrani i suzbijanju bolesti. Te promjene su vrlo važne i vidljive, ali one nisu biološka evolucija. Fizička svojstva i ponašanje mogu evoluirati samo ako imaju neki genski doprinos njihovoj varijaciji unutar populacije – to jest, ako su nasljedna.

3.  Mnoge vrste genetskih promjena važne su za evoluciju

Mutacije se događaju kada se DNA ne replicira savršeno. Sekvencija može podvrgnuti samo jedan nukleotid  mutaciji, male sekvence nukleotida mogu biti umetnute ii izbrisane, veliki dijelovi kromosoma mogu se duplicirati ili prenijeti na druge kromosome. Neke populacije biljaka prošle su dupliciranje ili tripliciranje cijelih njihovih genoma. Ovi obrasci genetske promjene mogu imati široki spektar djelovanja na fizički oblik i ponašanje organizma, odnosno može imati učinak na sve. No, svi oni slijede iste matematičke principe kako  se mijenjaju  u frekvenciji unutar populacije.

4. Evolucija ne mora biti slučajna

Populacije organizama ne mogu rasti brojčano neograničeno, tako da jedinke koje se uspješno razmnožavaju imat će povećanje svojih gena proporcionalno s vremenom. Među genima koje nosi tako uspješna jedinka mogu biti oni koji im omogućavaju da se reproduciraju i prežive jer se bolje uklapaju u okoliš. Opstanak i širenje takvih gena nije slučajnost nego je rezultat njihove vrijednosti u okruženju. Ovaj proces se zove prirodna selekcija i to je razlog zašto populacije rezultiraju oblicima i ponašanjima koji dobro odgovaraju njihovim sredinama.

5. Evolucija također može biti slučajna

Mnoge genetske promjene su nevidljive i ne čine nikakvu razliku organizmu koji ih nosi. Mnoge promjene koje pak čine primjetnu razliku u obliku i ponašanju organizma unatoč tome ne mijenjaju priliku za reprodukciju. Čak i jedinke s najboljim genima još uvijek imaju jaku slučajnu komponentu njihovog razmnožavanja, a u seksualnih organizama geni su nasumično složeni u spermijima i jajnim stanicama. Kao rezultat toga, čak i kada jedinka ima povoljan gen koji povećava šanse za reprodukciju, ti povoljni geni će vjerojatno nestati ubrzo nakon što se pojave prvi puta u populaciji. Genski drift je najjači kada su populacije malene,a geni rijetki ali su tu cijelo vrijeme prisutni. Slučajnost ima stalno ulogu u evolucijskoj promjeni.

6. Populacije neprestano evoluiraju

Niti jedna populacija ne može dugo biti statična. Razmnožavanje nije jednolično i organizmi nesavršeno repliciraju DNA. Genom najjednostavnijih bakterija ima tisuće nukleotida, naš genom ih ima milijarde. Održavanje ove sekvence konstantnom iz generacije u generaciju zadatak je koji niti jedna populacija nikada nije izvršila. Genetske varijacije se neprestano uvode u populacije mutacijom ili imigracijom, rijetke genetske varijacije konstantno nestaju kada ih pojedinci koji ih nose ne prenesu dalje, a povremeno i rijetki geni postaju uobičajeni – bilo preko prirodne selekcije ili genskog drifta. Ako populacijski oblik ostaje  isti duže vrijeme, imamo dobar razlog sa sumnju da prirodna selekcija radi na tome im suprotstavi slučajne promjene.

7. Teorija evolucije mnogo se promijenila od Darwinovog vremena

Charles Darwin došao je do nekoliko bitnih spoznaja o biološkoj evoluciji, uključujući i proces prirodne selekcije po uzorku u obliku stabla koji objašnjava odnos među vrstama i potencijal za značajne promjene kada procesi djeluju kroz male ali značajne korake u cijelim geološkim epohama. Ipak mi danas znamo mnogo više nego što je znao Darwin. Razumijemo molekularnu osnovu genetske promjene i mnoge načine da značajke organizama mogu biti pogođene genetskim i okolišnim promjenama. Naučili smo mnogo o granicama evolucije, alternativnim modelima promjene uzrokovanim okruženjem kao i važnost slučajnosti. Sada znamo mnogo o promjenjivom tempu evolucije gledajući ju kao dinamičan proces koji se može događati na mahove, u periodima.

Evolucija je najmoćnija ideja u biologiji organizirajući tako naše znanje o povijesti i raznolikosti života. Razumijemo tako naše vlastite korijene koristeći iste alate koje smo koristili za druge organizme preko drva života, od najjednostavnijih bakterija do najvećih kitova.

John Hawks je profesor antropologije na sveučilištu Wisconsin – Madison. Također je autor najčitanijeg paleoantropološkog bloga.

Diplomirao je 1994. te posjeduje diplome iz francuskog i engleskog jezika i antropologije. Magistrirao je i doktorirao antropologiju na sveučilištu u Michiganu.  Trenutno je član odjela za antropologiju u Wisconsin – Madison sveučilištu i predaje ljudsku evoluciju, biološku antropologiju i paleoekologiju hominida.

Oglasi

11 thoughts on “Dr. John Hawks: Sedam stvari o evoluciji

    znanstvenapanorama responded:
    Studeni 30, 2014 u 11:49 pm

    To baš i nisu nekakvi argumenti pomoću kojih bi se moglo konstruktivno diskutirati.

    tkulisTomo said:
    Studeni 19, 2014 u 5:07 pm

    Ma T.Evolucije je pseudoznanost…Pa naravno da brojevi nisu na strani te glupe teorije ..upravo suprotno i svatko tko trvdi drukcije je noj koji gura glavu u pjesak.Kominatorika se već uči u srednjoj školi tako da to nije niš posebno..A kažu da se već vjerojatnost od 1/10^4 smatra jednakom nuli…I da sama vjerojatnost nije kreativna(da istina netko može dobit na lotu iako je mala šansa al kakva je to krativnost) , a da bi dobio život ili nove vrste iz prvotne bakterije trebaš hrpu novih sustava i informacija inače si gotov…Meni kao inženjeru zaista nisu jasni ti Evolucionisti….To je bajka za male bebe…Jeste kada pokušali računat kolika bi populacija ljudi bila da su ljudi na zemlji već 100 000 godina….???Bilo bi nas više nego atoma u svemiru 🙂

    znanstvenapanorama responded:
    Srpanj 7, 2014 u 11:09 am

    Ne, ne. Ti imaš poteškoća s razlikovanjem abiogeneze i teorije evolucije. Nisi mi trebao kopirati ovaj svoj tekst jer sam već pročitao njegov sadržaj i nije me impresionirao jer dnevno naiđem na dvadeset takvih. Maskiranje neznanja i kreacionizma u znanstvenu terminologiju izvlačeći iz konteksta riječi znanstvenika koji su živjeli prije 150 godina – to je opis teksta. A ne znam ni što očekivati od nekoga tko tvrdi da Hrvati ne postoje. Ako tako veliku i nepobitnu činjenicu ignoriraš, kako onda da se s tobom priča o nečemu za što treba malo upregnuti mozak? 😉

    Balkanske priče said:
    Srpanj 7, 2014 u 5:23 am

    Rekao sam….: Prema Darvinovoj teoriji , bića potiču od jednog zajedničkog pretka , a razvijala su se kroz male mutacije tokom dugog perioda.Ali kako je nastalo prvo biće?Darvin nije mogao izneti nijedan konkretan dokaz kojim bi potkrepio svoju tvrdnju. Naprotiv, bio je svestan mnogih činjenica koje su negirale njegovu teoriju . Bio je primoran to priznati u poglavlju “ Poteškoće teorije “ , koje je prikazao u dodatku knjige . Darvin se nadao da će te teškoće nestajati u skladu sa razvitkom nauke . Dogodilo se suprotno : razvojem nauke opovrgavana su , jedna za drugom , i Darvinove tvrdnje.Poznati francuski biolog, Luj Paster, potpuno je pobio to shvaćanje koje je bilo jedan od oslonaca Darvinove teorije. Paster je ovako opisao rezultate svojega dugogodišnjeg istraživanja i mnogobrojnih eksperimenata:“Može li se tvar sama organizirati? Ne! Ne postoje uvjeti pod kojima bi mikroskopsko biće moglo nastati bez prisutnost svojih roditelja sličnih njemu.“ Evolucionističko objašnjenje koje tvrdi da je “ život nastao od nežive materije , kao posledica slučajnosti „, danas je, u svim aspektima , potpuno pobijeno od svih grana nauke….

    znanstvenapanorama responded:
    Srpanj 6, 2014 u 9:39 pm

    Tvrdiš da postoji nešto što može pokopati Darwina i teoriju evolucije – ja tvrdim da nema. U prilog mojoj tvrdnji govore mnogi dokazi, a najlakši način da se opovrgne teorija evolucije jeste pronalazak samo jedne jedine vrste recimo iz tercijara u geološkom sloju silura, ordovicija, trijasa – bilo čega. To nitko do sada nije napravio, a zahtjev je previše jednostavan.
    “Verovatnoća stvaranja života iz nežive materije je jedan prema brojci sa 40 000 nula iza njega.” – to nije istina, kao dokaz ti prilažem jedan od tekstova: https://znanstvenapanorama.wordpress.com/2013/11/08/blize-smo-razumijevanju-nastanka-zivota-na-zemlji/

    Dalje, govoreći o statistici velikih brojeva: http://www.grad.hr/vera/webnastava/vjerojatnostistatistika/html/VISch10.html

    ako pažljivo pročitaš o čemu se radi bit će ti jasno da u velikim brojevima ništa nije isključeno, pa tako ni nastanak živoga iz neživoga, a opet usputno rečeno – evolucija nije znanost koja se bavi postankom života nego isključivo njegovim razvojem. Ako te zanima nastanak života iz nežive tvari prouči abiogenezu.
    Nadam se da ti je sada malo jasnije ono što mislim kad kažem da to što pišeš nije istina. Ako te još nešto zanima slobodno reci, bit će mi drago pojasniti ti 😉

    Balkanske priče said:
    Srpanj 3, 2014 u 2:40 pm

    Daj malo pojasni svoju tvrdnju da te svako razumije….da vidimo tu tvoju sttistiku…Sta to nije istina?…ajde da vidimo….izvoli….deo po deo….

    Balkanske priče said:
    Srpanj 3, 2014 u 2:38 pm

    Opet nisi nista rekao….Naravno da sam nekulturan,kad na nekulturan nacin napadnes nekoga,a to ne objasnis ni jednom cinjenicom….Sto trazis,to i dobijes….

    znanstvenapanorama responded:
    Srpanj 3, 2014 u 10:52 am

    Prije svega, mislim da ne bi nitko trebao odgovarati na tako nekulturne poruke kakve ti šalješ ali pošto me užasno iritiraju ljudi koji selektivno primaju informacije i čak čitaju samo one koje im odgovaraju nije mi jasno što vi svi radite na ovom blogu kad imate one svoje “stručne” poput Nacije, Bitno.net, youtube kanala Postanak1 i tako dalje. Sve i da ti potanko objasnim što nije točno bilo bi to gubljenje vremena jer postoje samo dvije opcije: da nećeš shvatiti ili da u slučaju da shvatiš nećeš promijeniti mišljenje. Ali, kad tražiš da ti kao “pametnjaković” kažem što nije točno, evo ti odgovora: NIŠTA!

    Balkanske priče said:
    Srpanj 2, 2014 u 12:54 pm

    Cime tin bogati vodis raspravu?Blebetanjem…ajde pametnjakovicu reci sta nije tacno…da cujemo…izvoli!

    znanstvenapanorama responded:
    Srpanj 2, 2014 u 9:53 am

    Teško da je išta od toga što ste napisali istina. Prije svega, imate veliku statističku pogrešku kada je riječ o vjerojatnosti stvaranja živoga iz neživoga, a kada govorite da je to nemoguće ne poznajete zakone velikih brojeva. Dakle, ne vodite raspravu argumentima nego nagađanjima. Hvala lijepo na javljanju.

    Balkanske priče said:
    Lipanj 21, 2014 u 8:13 pm

    Verovatnoća stvaranja života iz nežive materije je jedan prema brojci sa 40 000 nula iza njega. Dovoljno je velik da zakopa Darwina i celu teoriju evolucije. Nije bilo iskonske supe, bilo na ovoj planeti bilo na nekoj drugoj, a ako začeci života nisu proizvod slučajnosti, morali su biti proizvod namerne inteligencije….http://zlj13051967.wordpress.com/2014/05/31/smrt-je-neproverena-glasina/

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s