Istraživanje ljudske DNA stare 400 000 godina

Posted on Updated on

Najstariji poznati ljudski DNA otkriva da je evolucija još više zbunjujuća nego što se mislilo, kažu znanstvenici.  DNA koja datira do 400 000 godina u prošlost, prema istraživačima, pripada do sada nepoznatom ljudskom pretku. Ta nova otkrića mogla bi rasvijetliti tajanstvenu i izumrlu liniju čovjeka, poznatu kao Denisovanci, koji su bliski srodnici neandertalaca. Iako su moderni ljudi jedina preživjela ljudska loza, drugi su u prošlosti vladali zemljom. Među njima su neandertalci, relativno novootkriveni Denisovanci za koje se smatralo da su živjeli na područjima od Sibira do jugoistočne Azije. Istraživanja pokazuju da Denisovanci dijele porijeklo sa neandertalcima, ali su genetski različiti. Oboje potječu od  zajedničkog pretka skupine koja se ranije razišla od predaka modernih ljudi.  Genetska analiza sugerira da su se preci modernih ljudi križali sa obje ove  izumrle linije. Neandertalski DNA čini od 1 – 4 % modernih euroazijskih genoma, a DNA Denisovanaca čini 4 – 6% genoma modernih ljudi na otočjima  Nove Gvineje, Bougainvillea  -u Malezijskom otočju.

Da bi otkrili više o ljudskom porijeklu, znanstvenici istražuju bedrenu kost koju su iskopali u Španjolskoj, u mjestu pod nazivom „Sima de los Huesos“, u prijevodu Jama kostiju, podzemnoj spilji u planinama Atapuercu na sjeveru zemlje. Kost je stara 400 000 godina.

„To je najstariji ljudski genetski materijal do sada sekvencioniran.“ Rekao je voditelj istraživanja Matthias Meyer, molekularni biolog na institutu Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu u Njemačkoj. „Ovo je stvarni napredak – prije dvije godine nismo mislili da će biti moguće proučavati genetiku ljudskih fosila ove starosti.“ Do sada je najstariji poznati ljudski DNA bio 100 000 godina star, od neandertalca pronađenog u Belgiji.

Jama kostiju duboka je oko 30 metara. Arheolozi pretpostavljaju da su kosti ondje završile prema dva scenarija, ili su ih onamo donijele kiše i poplave ili su tu namjerno zakopane. Ova jama do sada je dala 28  pojedinačnih kostura, najveću zbirku fosila na svijetu koji datiraju iz doba srednjeg pleistocena, razdoblja koje obuhvaća razmak od 125 do 780 000 godina.

„To je veoma zanimljiv vremenski raspon.“, kaže Meyer „Mislimo da su se preci modernih ljudi i neandertalaca razišli prije nekih 500 000 godina.“ Najstariji do sada pronađeni ostatci modernih ljudi su 200 000 godina stari.

Istraživači su rekonstruirali gotovo kompletan genom ovih fosilnih mitohondrija – glavnih pokretača napretka stanica koji imaju svoj vlastiti DNA i prenosi se s majke na dijete. Fosili koji su iskopani nalikuju na neandertalce, pa su istraživači očekivali da ova mitohondrijska DNA bude neandertalska. Začudo, mitohondrijska DNA otkriva da ovaj fosil ne  dijeli zajedničkog pretka sa neandertalcima nego sa Denisovancima, te da se od njih razdvojio prije 700 000 godina. To je začudilo istraživače, jer se prema dosadašnjim nalazima zaključuje da su Denisovanci živjeli u jugoistočnoj Aziji, a ne u zapadnoj Europi. Jedini do sada poznati fosil denisovanca su kosti prstiju i kutnjak, pronađeni u Sibiru.

„To otvara potpuno nove vidike u našem razumijevanju evolucije modernih ljudi, denisovanaca i neandertalaca.“, kaže Meyer.

Istraživači predlažu nekoliko objašnjenja za ova otkrića. Prvi je da taj da je ova pronađena vrsta usko povezana sa precima denisovanaca. Ipak, to je malo vjerojatno, jer će prisutnost denisovanaca u Europi značiti opsežno preklapanje teritorija sa neandertalcima, te se postavlja pitanje kako su se te dvije grupe mogle tako drastično genetski razići uz preklapanje teritorija i vremena postojanja. Štoviše, poznati zub denisovanca se znatno razlikuje od svih zubi koji su pronađeni u Jami kostiju.

Drugo objašnjenje je da čovjek iz Jame može biti povezan sa precima neandertalaca i denisovanaca.  Ovo objašnjenje istraživači smatraju mogućim, s obzirom na dob fosila, ali će također morati objasniti kako su dvije veoma različite mitohondrijske DNA loze potekle iz jedne grupe, jedne koja je vodila ka denisovancima, druge koja je vodila ka neandertalcima.

Treće, ljudi pronađeni u Jami kostiju mogu  biti linija koja je razdvojena i od denisovanaca i od neandertalaca. Kako god, ovo sugerira kako je ova grupa nekako različita od  neandertalaca ali i samostalno razvila nekoliko skeletalnih odlika neandertalaca.

Četvrto, istražitelji sugeriraju i da je možda riječ o do sada nepoznatoj ljudskoj liniji.

„Priča o ljudskoj evoluciji nije toliko jednostavna koliko neki vole misliti.“, rekao je Meyer „Ovaj rezultat je postavio veliki upitnik. Na neki način, znamo manje o neandertalcima i denisovancima te njihovom podrijetlu nego što smo ranije mislili da znamo.“

Znanstvenici se sada nadaju da će više saznati o ovim fosilima izdvajajući DNA iz jezgri stanice, ne iz njihovih mitohondrija. Međutim, to će biti veliki izazov, istraživačima je bilo potrebno gotovo dva grama kosti za analizu mitohondrijske DNA, koja po brojnosti nadmašuje DNA jezgre po nekoliko stotina puta unutar stanice.

Detaljna znanstvena otkrića i nalazi bit će objavljeni u časopisu  Nature koji je izišao u prodaju 5. Prosinca.

 

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s