Zašto bi trebali proučavati Darwina u školama

Posted on Updated on

           

BIRTH ORDERIzvor podataka: American Scientific

Piše: Administrator

Charles Darwin o sebi nije razmišljao kao o geniju. „Ja nemam strašnu oštroumnost i duhovitost koja je tako izvanredno izražena kod pametnih ljudi.“, zabilježio je u jednom poglavlju svoje autobiografije. Srećom za nas ostale, bio je potpuno u krivu u svojoj procjeni. 12. veljače svijet obilježava rođendan  znanstvenika koji zauzima zasluženo mjesto među velikanima poput Galilea, Kopernika, Newtona i Einsteina.

Darwinov genij – upravo genij je ispravna riječ – očituje se u načinu na koji njegova Teorija evolucije može povezati nespojive biološke činjenice u jedan jedinstveni okvir. Evolucijski genetičar Theodosius Dobzhansky izrekao je jednu često ponavljanu rečenicu, koju ćemo i mi ovdje ponoviti :“U biologiji ništa nema smisla osim u svjetlu evolucije.“

Također, vrlo je bitno spomenuti kako ovaj univerzalni genijalac  danas kada je njegova teorija postala činjenica, ne dobiva pozornost koju zaslužuje. Kada moderni tisak za svoje potrebe  zatreba sliku briljantnog znanstvenika, najčešće je to slika Alberta Einsteina koji ima lošeg frizera. Ili ga nema uopće.  Inače, Einstein prati Johna Lennona i Andya Warhola na listi preminulih osoba koje najbolje zarađuju. Darwinov neuspjeh u dostizanju statusa ikone ostavština je kreacionista i neokreacionista  i narušavanja njegovih ideja u eugeničkom pokretu prije stotinu godina.

Ali, Darwin je puno, puno više od čudne, viktorijanske povijesne ličnosti čije poprsje zaslužuje mjesto u Panteonu među drugim znanstvenim velikanima. Teorija treba objasniti prošlost, sadašnjost i budućnost – a Darwin ima sve tri koje su u obliku koji ne treba pojednostavljeni prijevod. Njegova teorija lako je dostupna svakoj pismenoj osobi koja želi uživati u ugodnom interludiju „Postanak vrsta“ , proze koja je na granici poetskog: „(…) iz tako jednostavnih, početnih i bezbrojnih formi najljepše i najčudesnije jesu, te i dalje evoluiraju.“

Najvažnije, Darwinova ostavština ima izravan utjecaj na to kako društvo kreira javnu politiku i ponekada čak i to kako odlučujemo živjeti naše živote. Pretjerani  izlov odraslih jedinki riba dovodi do njihovog nestanka i time povećanja cijena na tržištu, prekomjerna upotreba antibiotika, prirodnom selekcijom, vodi do otpornosti na lijekove – stvarajući time i posao za regulatorna tijela i zakonodavstvo. Mnoge suvremene bolesti – pretilost, dijabetes i autoimuna oboljenja – događaju se  zbog nerazmjera u našim genima i okruženja koje se mijenja brže nego što ljudski genom može evoluirati. Razumijevanje ove razlike može pomoći uvjeriti pacijenta na promjene u prehrani kako bi se bolje prilagodio na zahtjeve genetskog nasljeđa koje nas ostavlja u nemogućnosti prilagoditi sebi višak rafiniranih ugljikohidrata, zasićenih masti i unos alkohola.

Biolog David Sloan Wilson pokrenuo je program u evolucijskim studijima pod nazivom EvoS na sveučilištu Binghamton. Program se proteže i izvan znanosti o životu, obuhvaća i društvene i humanističke znanosti.  EvoS je sada usvojen i u drugim školama. Polaznici uče osnove, da je evolucija i teorija i činjenica, te najvažnije, da služi kao način promatranja svijeta koji pruža duboku prediktivnu  moć i moć objašnjavanja. Oni zatim nastavljaju koristiti ovaj okvir za istraživanje različitih tema kao što su: tumorska oboljenja, trudnoća, odabir partnera, književnost, religija i tako u beskraj.

Jedan od načina na koje bi se proslavila Darwinova ostavština je to da razmislimo o tome kako  evolucijska istraživanja i naučavanja mogu i moraju postići šire usvajanje u srednjem i visokom obrazovanju. Prirodna selekcija i komplementarna ideja o tome kako se geni, pojedinci i vrste mijenjaju tokom vremena, trebali bi biti jednako važan dio razvoja vještine kritičkog mišljenja  kao i deduktivno zaključivanje i učenje etike.

Razumijevajući da je današnje društvo u poprilično velikoj recesiji kritičkog mišljenja, posebno u onom dijelu koje se odnosi na balkanske zemlje, upitan je prostor koji pod utjecajem različitih lobističkih struja evolucija uopće može dobiti u obrazovanju.  I doista, ne mislim da je problem inteligencija i moć shvaćanja, nego strah od udaljavanja od naučenih obrazaca ponašanja i mišljenja (u kojemu svakako nedostaje zdravorazumske i racionalne kritičnosti).

http://www.znanstvenapanorama.wordpress.com

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s