Carl Sagan – dijete Svemira (1.dio)

Posted on Updated on

Američki astronom, astrofizičar, kozmolog, autor i popularizator znanosti, Carl Edward Sagan, neponovljiva je osoba u svijetu znanosti, jedan od onih koji zaslužuju dan u godini kao obilježje bogatog i znanošću i doprinosima društvu ispunjenog života. Jedan takav život teško je svesti na nekoliko stranica životopisa, jer one ne mogu prikazati entuzijazam i inteligenciju koje je Sagan posjedovao. Ipak, pred vama je impresivna biografija čovjeka koji je popularizirao znanost i približio ju nestručnoj publici, koji je znanje učinio poželjnim i koji je zasigurno unaprijedio društvo i znanost 20.stoljeća.

Najveći dio svoje karijere Sagan je proveo kao profesor na sveučilištu Cornell, gdje je upravljao laboratorijem za planetarne studije. Objavio je više od 600 znanstvenih radova i članaka, te je autor, koautor ili urednik više od dvadeset knjiga.  Zalagao se za skeptična ispitivanja i znanstvene metode, pionir je u egzobiologiji i promicao je potragu za izvanzemaljskom inteligencijom.  Među najširom publikom poznat je po svojim popularnim znanstvenim knjigama i za nagrađivanu TV seriju iz osamdesetih pod nazivom „Kozmos: Osobno putovanje“ čiji je narator i scenarist. Objavljena je i knjiga „Kozmos“ koja je pratila teme iz serije. Sagan je napisao i roman „Kontakt“, što je temelj za istoimeni film iz 1997.

Život  od 1934. – 1939.

Carl Sagan rodio se u Brooklynu u New Yorku. Njegov otac Samuel bio je emigrant iz  carske Rusije, s područja današnje Ukrajine.   Njegova majka Rachel bila je kućanica iz New Yorka.  Sagan je završio srednju školu u New Jersey-u.  Osim Carla, njegovi roditelji su imali još jedno žensko dijete.

Prema biografu Keay Davidsonu , Saganov unutarnji rat bio je rezultat njegova bliskog odnosa sa oba roditelja, koji su u mnogo stvari bili potpune suprotnosti. Zbog siromaštva i teških uvjeta, kao i činjenice da je svoje židovstvo okrivljavala za neuspjeh, Saganova majka željela je svoje neispunjene ambicije o školovanju i uspjehu ostvariti preko svojega sina, koji je već u ranom djetinjstvu pokazivao znakove iznadprosječne inteligencije.

S druge strane njegova znatiželja bila je naslijeđena od oca koji je bio osjećajni bjegunac od Cara. U slobodno vrijeme njegov otac dijelio je jabuke siromasima i sprječavao burne reakcije među frustriranim radnicima u američkim tvornicama odjeće.  Iako je bio zadivljen inteligencijom malenoga Carla i njegovim neprestanim pričanjem o zvijezdama i dinosaurusima, znatiželju svoga sina pripisivao je običnim dijelom odrastanja. U kasnijim godinama, kao znanstvenik i pisac, Sagan se često oslanjao na svoje uspomene iz djetinjstva kako bi ilustrirao znanstvene poante, kao što je to učinio u svojoj knjizi „Sjene zaboravljenih predaka“.  Sagan opisuje roditeljski utjecaj na njegovo kasnije razmišljanje:

Moji roditelji nisu bili znanstvenici. Nisu znali gotovo ništa o znanosti. No, predstavljajući mi istodobno skepticizam i čuđenje, učili su me dvama nerazdvojnim načinima razmišljanja koji imaju središnje mjesto u znanstvenoj metodi.“

Sagan je isticao kako je jedno od njegovih najboljih iskustava bilo kada su ga roditelji 1939.odveli na Svjetski sajam u New Yorku. Imao je nepunih pet godina. Izlošci koje je vidio postali su prekretnica u njegovom životu.  Svoje doživljaje sa sajma opisao je na jedinstven način, te njihov utjecaj na njegovo opredjeljenje za budućnost.

Drugi svjetski rat

Tijekom Drugog svjetskog rata Saganova obitelj se brinula za sudbinu svojih rođaka u Europi. Sagan je ipak, bio poprilično nesvjestan i izoliran od svih strahota rata. Napisao je:

„Naravno, imali smo rođake koji su bili zahvaćeni Holokaustom. Hitler nije bio popularan čovjek u našem domaćinstvu. No, s druge strane, bio sam poprilično izoliran od pojedinosti i strahota rata.“

Saganova knjiga „Svijet progonjen demonima“, uključuje i sjećanja na ova nemirna razdoblja sukoba, razdoblja kada se njegova obitelj bavila realnostima rata u Europi, te kako je pokušavao spriječiti da sve to potkopava njegov životni optimizam.

Radoznalost prema prirodi

Nedugo nakon dolaska u osnovnu školu počeo je izražavati veliko zanimanje za prirodu. U knjigama podsjeća na svoje prve samostalne odlaske u knjižnicu, u dobi od pet godina, kada mu je njegova majka pribavila iskaznicu. Želio je saznati što su zvijezde i gdje se nalaze, budući da mu nitko od njegovih prijatelja niti roditelja nije znao dati zadovoljavajući odgovor. Napisao je:

Odlazio sam u knjižnicu i knjižničara sam pitao za knjige o zvijezdama. A odgovor je bio zapanjujući. Glasio je da je Sunce zvijezda koja je vrlo blizu. Zvijezde su sunca, ali su tako daleko da su samo male točkice svijetla. Ljestvica Svemira mi se iznenada otvorila. Bila je to vrsta religijskog iskustva. Tu je bila silina, raskoš, tolikih razmjera koji me nikada nisu napustili. Nikada me nisu ostavili.“

U dobi oko šest ili sedam godina, on i blizak prijatelj imali su izlete u američki Prirodoslovni muzej u New Yorku. Dok su bili tamo, otišli su i do Hyden planetarija i obišli su muzejske izloške svemirskih objekata, poput meteorita, te prikazuje dinosauruse i druge životinje u prirodnim  stanjima.  Sagan piše o ovim posjetima:

„Bio sam opčinjen realističnim prikazima životinja i njihovih staništa u cijelom svijetu. Pingvini na slabo osvijetljenom arktičkom ledu, obitelj gorila – mužjak koji se udara u prsa, američki grizli kako stoji na stražnjim nogama, deset ili dvanaest metara visok,a bulji mi ravno u oči.“

Roditelji su pomogli njegovati njegovo sve veće zanimanje za znanost, kupnjom seta za kemiju i mnoštva materijala za čitanje.  Kakogod, njegov interes za Svemir bio mu je primaran fokus, pogotovo nakon čitanja znanstvenofantastičnih knjiga od pisaca kao što su Edgar Rice Borroughs, koji su budili njegovu maštu o životu na drugim planetima, poput Marsa. Te rane godine, dok je Sagan pokušavao razumjeti misterije planeta, postale su pokretačka snaga u njegovom životu, kontinuirana iskra njegovog intelekta i potraga koja nikada neće biti zaboravljena.

Obrazovanje i znanstvena karijera

Pohađao je sveučilište u Chicagu, gdje je sudjelovao kao član u  astronomskom društvu Ryerson, te je tu dobio prvostupničku diplomu kao bachelor umjetnosti, sa najvišim počastima, nakon toga bachelor fizike uz također, najviše počasti, 1956. postao je magistar znanosti u fizici, a 1960. dobio je diplomu doktora znanosti iz astronomije i astrofizike. Tijekom vremena dodiplomskog počasnog programa, Sagan je radio u laboratoriju genetičara H.J. Mullera, te je napisao tezu o postanku života sa fizičarom i kemičarom H.C. Ureyem. U ljetnim mjesecima svoj diplomskog studija radio je s planetarnim znanstvenikom Gerardom Kuiperom (koji mu je bio i mentor), fizičarom Georgeom Gamowom i kemičarom Melvinom Calvinom. Od 1960. – 1962. Sagan je bio Mullerov suradnik na Berkleyu, na kalifornijskom sveučilištu.  Od 1962. – 1968. radio je u Smithsonianovom astrofizičkom obzervatoriju na Cambridgeu.  U isto vrijeme radio je sa genetičarom Joshuom Lederbergom.

Sagan je predavao i vršio istraživanja na sveučilištu Harvard do 1968., kada je prešao na sveučilište Cornell., nakon što mu je odbijen zahtjev za stalno radno mjesto na Harvardu.  1971. postao je redoviti profesor na Cornellu, gdje je upravljao i laboratorijem za planetarne studije.  Ondje je obnašao dužnost  zamjenika direktora Centra za radiofiziku i svemirska istraživanja.

Sagan je bio povezan sa američkim svemirskim projektom od samoga početka. Od 1950-ih na ovamo, radio je kao savjetnik u NASA-i, gdje je jedna od njegovih dužnosti bila i podučavanje astronauta Apolla prije letova na Mjesec. Sagan je pridonio mnogim robotskim misijama za istraživanje Sunčevog sustava, te je uređivao eksperimente za mnoge svemirske ekspedicije. On je začetnik ideje o stvaranju nepromjenjive i univerzalne poruke  u svemirskom brodu koji je trebao napustiti Sunčev sustav, koja bi bila razumljiva svakoj izvanzemaljskoj inteligenciji koja pronađe svemirski brod.

Sagan je držao tečaj kritičkog razmišljanja na sveučilištu Cornell, sve dok nije umro od upale pluća 1996, nekoliko mjeseci nakon što je otkrio da je imao mijelodisplastični sindrom u remisiji.

 

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s