4. kolovoz u znanosti

Posted on Updated on

Johann Gottlieb Lehmann  rodio se na današnji dan 1719. Njemački  je geolog i mineralog, ostao je zapamćen zbog svojih istraživanja i rada na geološkim zapisima, koji su doveli  do razvoja stratigrafije.  Na Uralu je otkrio olovne rude sa narančasto – crvenim mineralima (PbCrO4), a svoj pronalazak nazvao je „Rotbleierz“ što znači „crvena olovna ruda“. Lehmann, Füchsel  i Arduino su osnivači stratigrafije.

4. kolovoza 1805. rodio se irski fizičar, astronom i matematičar, jedan od najvećih znanstvenika devetnaestog stoljeća, sir William Rowan Hamilton. On je dao izuzetan doprinos za klasičnu mehaniku, optiku i algebru. Njegova istraživanja mehaničkih i optičkih sustava dovela su ga do otkrića novih matematičkih tehnika i koncepata. Njegov možda najveći doprinos znanosti je preformulacija Newtonove mehanike koja se sada naziva Hamiltonovom mehanikom.  Ovaj rad se koristi kao središte za moderne studije klasičnih teorija  kao što su  elektromagnetizam i razvoj kvantne mehanike. U matematici je najpoznatiji kao izumitelj kvaterniona (algebarsko proširenje kompleksnih brojeva  sa tri imaginarne jedinice  i, j i k, za koje vrijedi i2 = j2 = k2= ijk = – 1 ).

4. kolovoza 1906. rodio se njemački  zoolog  i pionir dokumentaraca o životinjama, Eugen Schuhmacher. Pored Grzimeka i Sielmanna  pripada u skupinu njemačkih snimatelja dokumentaraca sa međunarodnom reputacijom.  Karijeru je započeo u ranim 1930-ima sa obrazovnim i kulturnim kratkim filmovima o divljim životinjama u Južnoj Americi i njemačkom Reichu. U iduća četiri desetljeća  napravio je kratke filmove i dugometražne dokumentarce o životinjama, kulturi Inka, autohtonom stanovništvu Sjeverne Amerike,  Južne Amerike i Papue Nove Gvineje. Njegov film Natur in Gefahr (Priroda u opasnosti)  iz 1952. je upozoravajuće izvješće o uništenju prirodnih ljepota i izumiranju vrsta.

4. kolovoza 2005. umro je ruski teoretski fizičar, međunarodno poznat kao lider u istraživanju i teoriji kondenzirane materije, Anatolij Ivanovič Larkin.  Broj Larkinovih radova premašuje  14 tisuća, a bavio se mno

Anatoly Larkin
Anatoly Larkin (Photo credit: Wikipedia)

gim područjima fizike, sve od teorije kondenzirane materije, teorije elementarnih čestica  do teorije jezgara i plazme.  Dominantni dio njegovog rada posvećen je supravodljivosti, magnetizmu, svojstvima metala, poluvodičima i dielektricima.  On je uveo pojam spontane simetrije u fizici elementarnih čestica, otkrio kolektivno zapinjanje magnetskog toka u supravodičima, istraživao učinke promjena na svojstva supravodiča, napravio je značajan doprinos teoriji slabe lokalizacije, razvio je koncept Ehrenfestovog vremena u Ehrenfestovom teoremu i njegov utjecaj na  pojavu kvantnog kaosa.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s