Albert Abraham Michaelson (1852. – 1931.)

Posted on Updated on

Albert Abraham MichaelsonFizičar iz devetnaestog stoljeća , Albert Abraham Michaelson, bio je prvi amerikanac koji je dobio Nobelovu nagradu za fiziku. Postao je poznat po svom utvrđivanju brzine svjetlosti kao osnovne konstante, te po raznim drugim spektroskopskim istraživanjima, kao i istraživanjima mjerenja.

Imao je zapaženu karijeru  koje je uključivala predavanja i istraživanja u Mornaričkoj akademiji, Case školi za primijenjenu znanost, sveučilištima Clark i Chicago.

Rođen je 19. Prosinca 1852.godine, u Pruskom kraljevstvu, te je odveden u Ameriku kada je imao samo dvije godine. Odgajan je u grubim okruženjima rudarskih gradova Murphy Campu u Kaliforniji i Virginije u Nevadi, gdje je njegov otac radio kao trgovac.  Srednjoškolsko obrazovanje Michaelson je završio u San Franciscu,  a kasnije je otišao u Annapolis.

Za vrijeme boravka od četiri godine u Mornaričkoj akademiji istaknuo se kao veliki genijalac  na područjima optike, topline i klimatologije, ono što je bilo zanimljivo je da je bio izvrstan u crtanju. Diplomirao je 1873. Dvije godine kasnije imenovan je instruktorom fizike i kemije. 1880. odlazi na sveučilište  u Heidelbergu  i Berlinu kako bi se dodatno obrazovao, te na dva sveučilišta u Francuskoj. Razvio je veliki interes za znanost, posebno za problem mjerenja brzine svjetlosti.

Postignuća

Tijekom svog boravka u Annapolisu, on provodi svoje prve pokuse za mjerenje brzine svjetlosti.  Sa svojim jednostavnim uređajem , sastavljenim uglavnom od dva ravna zrcala, jednog fiksnog i jednog koji se okretao 130 puta u sekundi iz kojih se reflektirala svjetlost, Michaelson je bio uspješan u dobivanju brzine svjetlosti  mnogo preciznije nego što je to učinio itko prije, a i poslije njega, sve dok se nije došlo mnogo kasnije preciznim računalnim mjerenjima do  danas prihvaćene brojke od 186 508 km/s.

Michaelson je izvršio svoj najuspješniji eksperiment u Clevelandu, u suradnji sa kemičarom Edwardom Morleyem. U Michaelson – Morley eksperimentu, dvije zrake svjetlosti  prolazile su i reflektirale se natrag pod pravim kutom u odnosu jedna na drugu, te je za to trebalo jednako vremensko razdoblje. Tako je pojam stacionarnog etera morao biti odbačen.

Michaelson je također poznat po mjerenju promjera super – divovske zvijezde Betelgeuse, koristeći astronomski  interferometar sa kolegom Francisom G. Peaseom.

1907. Michaelson je dobio Nobelovu nagradu iz fizike, za „Precizne optičke instrumente i spektroskopska i mjerna istraživanja koja su provođena uz pomoć te iste opreme“. Te iste godine osvojio je još Copleyevu nagradu, 1916. Nagradu Henry Draper, te 1923. nagradu Royal Astronomical Society. Krater na Mjesecu dobio je ime po njemu.

Michaelson je umro 1931. u Pasadeni (Kalifornija) dok je radio na preciznijem mjerenju brzine svjetlosti.

 

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s