Što je déjà vu?

Posted on Updated on

izvor: LiveScience

 

Većina ljudi ga je doživjela u nekom trenutku života: déjà vu, proganjajući osjećaj da ste nešto već doživjeli. Francuska riječ „već viđeno“, déjà vu se istražuje već godinama. Međutim, znanstvenici ga tek trebaju do kraja objasniti, iako ga je 70% ljudi doživjelo u nekom trenutku.

Nedavna istraživanja su donijela neke odgovore na pitanje što uzrokuje déjà vu. Čini se da se javlja podjednako kod muškaraca i žena te kod različitih rasa. Događa se češće kod ljudi u dobi od 15 do 25 godina (Adachi, Adachi, Kimura, Akanuma, Takekawa i Kato, 2003). Ta činjenica je navela neke stručnjake da zaključe kako bi déjà vu mogao biti povezan s neurotransmiterima poput dopamina zbog toga što se viša razina dopamina može pronaći u živčanom sustavu kod adolescenata i mlađih odraslih. Ova hipoteza je dobila na važnosti nakon jednog specifičnog slučaja s 39-godišnjim zdravim muškarcem. Čovjek se liječio od gripe pomoću fenilpropanolamina (PPA, psihoaktivni lijek iz fenetilaminske i amfetaminske kemijske klase) i amantadina (Simetrel, koristi se za antivirusne indikacije i kod Parkinsonove bolesti), dva lijeka za koja je poznato da povećavaju aktivnost dopamina u mozgu. Unutar 24 sata od početka konzumacije ovih lijekova, izvijestio je o intenzivnim i ponavljajućim epizodama déjà vu-a. U ovoj studiji slučaja je navedeno kako su nakon prestanka uzimanja lijekova i epizode déjà vu-a prestale (Taiminen i  Jääskeläinen, 2001) .

 

Déjà vu i epilepsija

Još jedan uvid u uzroke déjà vu-a dolazi iz studija epilepsije. Postoji jaka i dosljedna veza između déjà vu epizoda i napadaja koji se javljaju kod ljudi s epilepsijom čije je žarište u medijalnom temporalnom režnju (tip epilepsije koji oštećuje hipokampus). Hipokampus igra ključnu ulogu u upravljanju kratkoročnim i dugoročnim pamćenjem. Ljudi koji pate od epilepsije medijalnog temporalnog režnja „konstantno doživljavaju déjà vu na početku napdaja“ (Martin, Mirsattari, Pruessner, Pietrantonio, Burneo, Hayman-Abello i  Köhler, 2012). Zbog ovog fenomena su neki stručnjaci pretpostavili kako déjà vu, kao epileptički napad, može biti rezultat neurološke disfunkcije tijekom koje neuroni u mozgu prenose signale nasumice i izazivaju stanje u kojem zdravi ljudi doživljavaju lažni osjećaj poznatosti.

 

Virtualna realnost kao okidač za déjà vu

Budući da je déjà vu tako kratkotrajan događaj, većina njegovih pojava ne traje duže od nekoliko sekundi. To je razlog zašto je taj fenomen jako teško proučavati. No, kognitivna psihologinja, Anne Cleary s Colorado State Sveučilišta u Fort Collinsu je pronašla način kako da potiče déjà vu – pomoću virtualne stvarnosti. Virtualna stvarnost je računalno simulirano okruženje koje može simulirati fizičku nazočnost u mjestima stvarnog svijeta ili u imaginarnom svijetu. Cleary i njene kolege su kreirali 128 3D virtualno stvarnih scena grada koji su nazvali „Deja-ville“ koristeći igricu „The Sims 2“. Slike su bile u paru, primjer je slika dvorišta koje je imalo posađeno stablo u sredini uparena sa slikom muzeja koji ima statuu u sredini. Kad bi volonteri istražujući „Deja-ville“ ušli u drugu prostoriju (muzej), izvijestili bi o pojavi déjà vu-a ali nisu mogli povezati taj osjećaj sa slikom prve sobe u kojoj su bili (dvorište). „Ljudi imaju pojačan déjà vu osjećaj kada scene imaju sličan raspored, ali se ne uspijevaju prisjetiti izvora poznatosti“, Cleary je izjavila za Magazin Smithsonian.

 

Déjà vu može biti povezan i s nekim drugim fenomenima koji su izazov za znanstvenike. Jamais vu, ili „nikad viđeno“, pojavljuje se kada osoba doživljava nešto poznato (npr. vlastiti dnevni boravak) ali ima osjećaj da to prvi put vidi.

Déjà entendu („već čuli“) je naziv za fenomen kod kojega je osoba sigurna da je nešto čula prije (isječak iz razgovora ili glazbenu dionicu) ali ne može se dosjetiti gdje i kada.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s